Povodom obilježavanja 9. Dana medijske pismenosti, 24. travnja 2026. godine u 13:00 sati održan je online događaj „KINO U PODNE” u organizaciji voditeljica filmskih družina: dr. sc. Anite Tufekčić (OŠ „Antun i Stjepan Radić” Gunja), Marije Jukić Rogač (OŠ „Mladost“ Jakšić) i školske knjižničarke Sanje Šušnjara Raić (OŠ Klinča Sela).
Materijali objavljeni povodom Dana medijske pismenosti 2026. donose devet radionica za razvoj empatije i poticanje odgovornog ponašanja u digitalnom okruženju, prilagođenih djeci do 7 godina, djeci od 8 do 12 godina te mladima od 13 godina nadalje.
Agencija za medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u sklopu 9. Dana medijske pismenosti objavili su drugo, dopunjeno izdanje edukativne brošure “Dezinformacije” autorica dr. sc. Ive Nenadić i dr. sc. Milice Vučković.
Izložba je otvorena od 9. do 17. travnja 2026. godine na Dječjem odjelu Knjižnice S. S. Kranjčević.
Cilj je aktivnosti kod učenika razviti svijest o važnosti čuvanja privatnosti, o tome što su kolačići i za što služe, te ih poučiti što mogu učiniti kako bi čuvali svoju privatnost.
Podcast pod nazivom “On Air: Frekvencija financija” održan je 10. veljače 2026. godine u knjižnici Srednjoškolskog centra Bjelovar, u organizaciji Aleksandre Hohnjec, mag. oec., nastavnice iz Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar.
Domaći dugometražni igrani film za djecu Glavonja, čudesna i duhovita detektivska avantura u režiji Marine Andree Škop i Vande Raýmanove, kroz uzbudljivu priču na pristupačan i djeci blizak način obrađuje teme neurorazličitosti i vrijednosti inkluzije, zajedništva i prijateljstva.
Empatija u medijskom i online okruženju tema je filmskog natječaja za djecu i mlade u sklopu 9. Dana medijske pismenosti. Natječaj organiziraju Agencija za elektroničke medije, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, Hrvatski filmski savez i Pulski filmski festival, a prijave su otvorene do 31. svibnja 2026.
Samosvijest je jako važna da bismo se bolje snalazili i u virtualnom svijetu. Osoba koja objavljuje slike iz teretane i ponosno pokazuje svoje uvježbano tijelo radi to iz nekih svojih potreba koje želi zadovoljiti u virtualnom svijetu.
Iako se rad učitelja i nastavnika najčešće promatra kroz rad s učenicima u učionici, on je puno složeniji i zahtjeva sveobuhvatnu pripremu za provedbu nastavnog procesa. Priprema za nastavu kompleksan je posao, pogotovo ako pratimo zahtjeve suvremenog obrazovanja i razvoj znanosti, što učitelji i nastavnici čine kroz svoj profesionalni razvoj.