U današnjem svijetu, gdje se često naglasak stavlja na materijalne stvari, volontiranje nas podsjeća na prave vrijednosti: dobrotu, solidarnost i zajedništvo.
Prije svega, ono ih uči empatiji. Kada mladi pomognu nekome tko je u potrebi, shvate da svijet nije savršen i da postoje ljudi kojima treba podrška. To iskustvo razvija osjećaj odgovornosti i brige za druge. Djeca koja volontiraju od malih nogu lakše razumiju različitosti i postaju tolerantnija.
Osim toga, volontiranje pomaže u razvoju vještina. Mladi kroz volontiranje uče kako surađivati, komunicirati i rješavati probleme. To su vještine koje će im trebati cijeli život, bilo u školi, na poslu ili u obitelji. Volontiranje često uključuje timski rad, pa mladi uče kako biti dio grupe, kako poštovati tuđe mišljenje i kako zajedno postići cilj.
Još jedna velika blagodat volontiranja je osjećaj zadovoljstva. Kada pomognemo nekome, osjećamo se korisno i sretno. Taj osjećaj ne može se kupiti. Djeca i mladi koji volontiraju često kažu da im je srce puno jer znaju da su nekome uljepšali dan. To gradi samopouzdanje i daje smisao njihovim djelima.
Volontiranje nije samo dar drugima, nego i dar samome sebi. Djeca i mladi koji volontiraju postaju odgovorni, suosjećajni i spremni graditi bolju budućnost. A to je najveća blagodat koju volontiranje može donijeti. Zato potičimo volontiranje – jer svaki mali čin dobrote čini svijet ljepšim mjestom.
Volontiranje nije samo aktivnost za slobodno vrijeme, već način života koji oblikuje karakter. Kroz volontiranje mladi uče kako male geste mogu imati veliki utjecaj na društvo. U vremenu kada tehnologija često udaljava ljude, volontiranje vraća osjećaj povezanosti i zajedništva. Djeca koja se uključuju u volonterske aktivnosti od najranije dobi razvijaju osjećaj pripadnosti i sigurnosti, jer znaju da su dio nečega što ima smisla.
Volontiranje također potiče kreativnost. Mladi se susreću s izazovima koje treba riješiti na inovativan način. Primjerice, organizacija humanitarne akcije zahtijeva planiranje, komunikaciju i sposobnost prilagodbe. Sve su to vještine koje će im koristiti u budućnosti, ne samo u profesionalnom životu, nego i u privatnim odnosima. Osim toga, volontiranje razvija strpljenje i upornost, jer rezultati često ne dolaze odmah, već kroz zajednički trud i vrijeme.
Osjećaj sreće koji dolazi iz volontiranja ima i pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Mladi koji volontiraju često imaju manje stresa i osjećaju se ispunjeno. Znanstvena istraživanja pokazuju da pomaganje drugima potiče lučenje hormona sreće, što doprinosi boljem raspoloženju i samopouzdanju. Volontiranje tako postaje prirodan način borbe protiv usamljenosti i negativnih emocija.
Kako bismo potaknuli volontiranje, važno je da škole, udruge i lokalne zajednice nude prilike koje su prilagođene interesima mladih. To može biti sudjelovanje u ekološkim akcijama, pomoć starijima ili organizacija kulturnih događanja. Svaka prilika za volontiranje je prilika za rast. Mladi koji volontiraju ne grade samo bolju zajednicu, nego i bolju verziju sebe. Zato volontiranje treba biti dio našeg svakodnevnog života, jer ono donosi dobrobit svima – i onima koji primaju pomoć i onima koji je pružaju.
Mirna Stojanović i Danijel Markić
