Vrijeme je pojam koji označava neprekidni slijed događaja i upravo ono što omogućuje da razlikujemo prošlost, sadašnjost i budućnost. U svakodnevnom smislu, vrijeme nam pomaže da znamo kada se nešto dogodilo, koliko nešto traje i kada će se nešto dogoditi. Možemo ga promatrati i kao mjeru trajanja događaja i promjena u svijetu oko nas.
U znanstvenom smislu, vrijeme je jedna od osnovnih veličina kojom mjerimo kretanje i promjene. Mjerimo ga pomoću sata, dana, tjedna, mjeseca, godine i drugih jedinica. Dakle možemo rezimirati kako vrijeme predstavlja sve što prolazi kako ono što je bilo prije, tako i on što je sada i što će tek doći.
Vrijeme u teoriji
Pojam vremena kod učenika razvija se postupno, kroz iskustvo, opažanje i svakodnevne aktivnosti. Djeca ne razumiju vrijeme odmah. Uče ga doživljavati, mjeriti i povezivati kroz godine školovanja.
De Zan (2005) opisuje kako se učenike postupno uvodi u poimanje vremena te kako se razvija njihova percepcija vremena tijekom prva četiri razreda osnovne škole.
U prvom razredu doživljavanje vremena je subjektivno i egocentrično, a njegovo iskazivanje neprecizno. Učenike se postupno uvodi u točnije određivanje vremena u smislu vremenskih odnosa, ali još ne i trajanja. Uče pojmove koji im pomažu razumjeti kontinuitet vremena, kao što su: dan, doba dana, odnosi danas – jučer – sutra, tjedan, dani u tjednu i godišnja doba.
U drugom razredu učenici se upoznaju s mjerenjem trajanja vremena, pri čemu je osnovna jedinica sat. Uče se služiti satom za mjerenje kraćih vremenskih razdoblja te pomoću vremenske crte planiraju svoje dnevne aktivnosti.
U trećem razredu cilj je da učenici nauče točno određivati vrijeme pomoću većih vremenskih jedinica. Upoznaju pojmove sadašnjost, prošlost i budućnost, a zatim i desetljeće, stoljeće te tisućljeće. Pojam desetljeća usvajaju pomoću vremenske crte na kojoj prikazuju događaje iz vlastitog života tijekom prvih deset godina. Kasnije im pojam desetljeća služi kao osnovna mjera za razumijevanje duljih vremenskih razdoblja, nakon čega se uz pomoć vremenske crte upoznaju i s pojmovima stoljeće i tisućljeće.
U četvrtom razredu učenici već poznaju sva vremenska razdoblja potrebna za razumijevanje društveno-povijesne prošlosti Republike Hrvatske. Pojam vremena kod učenika razvija se od osobnog do objektivnog shvaćanja. U početku djeca osjećaju vrijeme, a kasnije ga razumiju i mjere pomoću različitih jedinica.
Vrijeme u nastavi
Tema „Snalaženje u vremenu“ vrlo je važna u nastavi prirode i društva. Ova tema obuhvaća široku lepezu odgojno obrazovnih ciljeva. Odgojni ciljevi bazirani su na razvoju osjećaj za red, točnost i odgovornost, te poticanju znatiželje i interesa za promjene koje se događaju kroz vrijeme. Kod male djece izuzetno je važno razvijati svijest o važnosti planiranja i organiziranja svakodnevnih aktivnosti. Javlja se ustaljena potreba upućivati djecu kako njegovati kulturu promatranja i praćenja promjena u prirodi i društvu. Važno je istovremeno kontinuirano poticati suradnju, pažnju i međusobno uvažavanje tijekom zajedničkih aktivnosti.
Mnogobrojni obrazovni ciljevi prate postupak usvajanja pojma vremena kod učenika. Vrlo je važno naučiti djecu razlikovati pojmove prošlost, sadašnjost i budućnost kao i razlikovati te imenovati dane u tjednu, mjesece i godišnja doba. Razumijevanje redoslijeda događaja u danu, tjednu i godini kao i razlikovanje dijelova dana (jutro, podne, poslijepodne, večer, noć) samo su početci u postupku razumijevanja i spoznaje protoka vremena. Pojmovi jučer, danas, sutra stvaraju svjesnost o vremenu koje je prošlo, traje i koje će tek doći.
Vrijeme u praksi
U nadolazećem tekstu teorijska znanja i činjenice bit će potkrijepljena primjerima iz učionica autorica ovog teksta.
1. razred
U prvom razredu osnovne škole pojam vremena kod učenika još je vrlo neprecizan. Djeca u ovom periodu vrijeme doživljavaju prema vlastitim osjećajima i iskustvima. Često im se čini da vrijeme brže prolazi kad se zabavljaju, a sporije kad čekaju ili im je dosadno. U dobi od 6.7 – 7.5 godina učenici ne znaju točno mjeriti vrijeme. Prepoznaju ga kroz svakodnevne događaje i ritam dana. Uče pojmove kao što su jutro, podne, večer, noć, jučer, danas, sutra, tjedan, dani u tjednu i godišnja doba.
Jedan od ciljeva nastave prirode i društva u prvom je razredu da učenici počnu uviđati redoslijed događaja i kontinuitet vremena. Kroz razgovore, priče, pjesme, slike i igre, učenici uče prepoznati promjene koje pokazuju da vrijeme prolazi kako u prirodi tako i u svakodnevnom životu. Iz svega navedenog lako je zaključiti kako učenici prvih razreda još ne razumiju ali uče kako razumjeti osnovne vremenske odnose. Učenicima 1. razreda kroz različite igre pokušale smo približiti pojam vremena.
- Kartica na mjesto – izradile smo kartice na kojima su bile slike lutke koja se budi, doručkuje, ide u školu, uči, igra se s prijateljima, odlazi na trening, odlazi u knjižnicu, odlazi u trgovinu, jede ručak, jede večeru, kupa se, pere zube, odlazi na spavanje, sanja… Učenici su trebali odrediti u koje doba dana se taj događaj događa i staviti sliku na pravo mjesto na izrađenoj vremenskoj crti dana. Ovom igrom pokušale smo olakšati djeci spoznati i razumjeti pojmove jutro, prijepodne, podne, poslijepodne, večer i noć.
- Tko prvi napuni koš – izradile smo kartice s natpisima jučer, danas i sutra i nacrtale na ploču tri košare na koje smo prikačile te natpise. Učenici su samostalno smišljali rečenice te izrečenu rečenicu svrstavali u stupac s natpisom jučer, danas ili sutra. Pobjednik je onaj red koji prvi napuni jednu košaru. U ovoj igri imale smo cilj razvijati razumijevanje vremenskih odnosa.
- Vremenski kotač je igra u kojoj smo postavile cilj da učenici upoznaju godišnja doba i njihov slijed. Izradile smo veliki kotač i podijelile ga na 4 godišnja doba. Na svaki dio kotača učenici magnetima prespajaju unaprijed pripremljene plastificirane sličice na kojima je prikazano neko od obilježja pojedinog godišnjeg doba (snijeg, sunce, more, rascvjetalo stablo, jesenski plodovi, kiša, jak vjetar…). Kada učenik pridoda sličicu nekom godišnjem dobu zadatak mu je smisliti i glasno izgovoriti jednu rečenicu o toj sličici.
2. razred
U drugom razredu osnovne škole učenici počinju konkretnije razumijevati i mjeriti vrijeme. Kroz različite postupke uče ga objektivno promatrati i točnije određivati. Upoznaju se s pojmom trajanja vremena te uče da vrijeme možemo mjeriti, a osnovna jedinica za to je sat.
Uče čitati vrijeme, prvo na analognom, a zatim i na digitalnom satu. Postepeno dolazi do vremenskog planiranja vlastitih dnevnih aktivnosti. Učenici u drugom razredu znaju kada počinje i završava nastava, koliko traje jedan sat, kada je veliki, a kad mali odmor i slično. Korištenje vremenske crte pomaže im lakše razumjeti redoslijed događaja tijekom dana.
- Ja sam dizajner – igra je to kojom djeca pokazuju svoju maštu i kreativnost. Nakon što smo se upoznali s pojmom ure. Te naučili da vrijeme mjerimo satima i minutama, dobili su dva tjedna da nacrtaju i od kartona izrade svoj sat. Taj isti sat koristili smo kasnije u uvježbavanju gradiva snalaženja na satu, a pred kraj ove teme organizirali smo natječaj i proglasili pobjednika najljepše dizajniranog sata.
- Moj tjedan u slikama je igra koja je za cilj imala uvježbati i naučiti pojmove dani u tjednu i njihov redoslijed. Učenici dobivaju pripremljene slike koje prikazuju aktivnosti tijekom tjedna (npr. ponedjeljak škola, subota župni vjeronauk, srijeda trening…). Zadatak im je povezati slike s ispravnim danima u tjednu. Nakon što ispravno spoje sve slike mogu ispričati što oni najčešće rade određenim danom.
- Čarobna minuta je igra u kojoj učenici u jednoj minuti pokušavaju napisati što više radnji koje mogu napraviti u jednoj minuti (napraviti 30 čučnjeva, plivati do bove, pretrčati školsko dvorište, napisati imena petorice prijatelja,…). Cilj ove igre je uočiti trajanje različitih vremenskih razdoblja.
3. razred
U trećem razredu osnovne škole učenici već imaju osnovno razumijevanje vremena i znaju se služiti satom. Sada kreću proširivati svoje znanje na veće vremenske jedinice. Uče točnije određivati i uspoređivati vrijeme, te shvaćaju da se događaji mogu prikazati i pratiti kroz dulja vremenska razdoblja. U ovom razdoblju upoznaju pojmove sadašnjost, prošlost i budućnost, te uče razumjeti da se svi događaji odvijaju u određenom redoslijedu kroz vrijeme.
Nadalje, uče nove pojmove desetljeće – razdoblje 10 godina, stoljeće – razdoblje od 100 godina i tisućljeće – razdoblje od 1000 godina. Na vremenskoj crti prikazuju važne događaje iz svog života te tako uče vremenski rasporediti događaje. Na taj način razvijaju sposobnost gledanja na vrijeme kao na niz povezanih razdoblja.
- Moja vremenska putovnica je igra u kojoj učenici izrađuju vremensku crtu jednog desetljeća i na nju svojim crtežima smještaju sve važne događaje u tom prvom desetljeću. Cilj ove igre je naučiti prikazivati događaje redoslijedom i razumjeti pojam desetljeća. Izrađene vremenske crte izlažemo na panou te zajedno uočavamo tko je najmlađi, a tko najstariji ili tko je prije krenuo u vrtić ili školu, a tko kasnije.
- Vremenske puzzle su igra u kojoj učenici usvajaju i razumije pojmove desetljeće, stoljeće i tisućljeće. Učiteljice su izradile kartice s brojevima godina (npr. 1990., 2000., 2020., 1900., 1000.), a učenici trebaju povezati te kartice prema zadanim kriterijima. Trebaju ih povezati u nekoliko skupina:1. sve koje pripadaju istom desetljeću, 2. sve koje pripadaju istom stoljeću, 3. sve koje pripadaju istom tisućljeću.
- Utrka s vremenom – kroz digitalni kviz izrađen u Learning appsu učiteljice postavljaju pitanja i zadatke vezane uz mjerne jedinice za vrijeme („Koliko minuta ima jedan sat?“, „Koliko dana ima tjedan?“, „Koliko godina ima stoljeće?“,…)
Trajanje kviza je ograničeno vremenom. Pobjednik je ona skupina koja u zadanom vremenskom razdoblju ponudi što više točnih odgovora. Cilj ove igre je ponavljanje i uvježbavanje mjernih jedinica za vrijeme.
4. razred
U četvrtom razredu osnovne škole učenici već dobro razumiju osnovne i složenije pojmove vezane uz vrijeme te ih znaju primjenjivati u učenju i svakodnevnom životu. U ovoj fazi oni povezuju znanje o vremenu s poviješću, pa uče kako se pomoću vremena mogu pratiti i razumjeti događaji iz prošlosti. Već poznaju i razumiju pojmove dan, tjedan, mjesec, godina, desetljeće, stoljeće i tisućljeće, a sada ih primjenjuju za mjerenje i uspoređivanje duljih vremenskih razdoblja.
Učenici se upoznaju s vremenskim slijedom povijesnih događaja i uče povezivati prošlost, sadašnjost i budućnost. Pomoću vremenske crte prikazuju važne događaje iz povijesti Republike Hrvatske i svijeta, čime razvijaju osjećaj za povijesno vrijeme što je dobra priprema za nastavu Povijesti koja ih čeka po dolasku u peti razred.
- Vremenski znalac je društvena igra koju djeca igraju u skupinama. Učiteljice su izradile kartice s pitanjima tipa „Koliko godina ima stoljeće?“, Koliko desetljeća ima jedno stoljeće?“, „U kojem smo mi sada tisućljeću“, „Koje je stoljeće 1857.godina“ i slična pitanja. Učenici odgovaraju po skupinama i svaki točan odgovor nosi 1 bod. Pobjednik je skupina koja prva skupi 5 točni odgovora. Cilj ove igre je ponavljanje vremenskih jedinica i povijesnih pojmova.
- Putujemo kroz vrijeme je igra koja za cilj ima utvrditi razumijevanje vremenskih razdoblja kroz igru. Društvena je ovo igra u kojoj su učiteljice pripremile ploču s poljima gdje svako polje predstavlja jedno stoljeće. Učenici bacaju kocku i pomiču se po ploči. Na nekim poljima ih čekaju zadaci poput onih „Reci ime jednog godišnje doba.“, „Izreci neki događaj koji se zbio u 20. stoljeću.“, „Vrati se 200 godina unatrag.“.
Pobjednik je onaj koji prvi dođe do polja „sadašnjost“.
Zaključak
Na kraju možemo zaključiti kako se usvajanje pojma vremena u razrednoj nastavi odvija postupno i iskustveno, odnosno u skladu s razvojnim sposobnostima djece. Pojam vremena kod djece prolazi od faze osobnog do faze znanstvenog shvaćanja.
Ovakav postupak usvajanja orijentacije u vremenu omogućuje im da svijet oko sebe sagledaju u vremenskom i razvojnom kontinuitetu. Upravo postupak razvijanja pojma vremena kod učenika u razrednoj nastavi iznimno je važan jer predstavlja temelj za razumijevanje djetetovog poimanja svijeta oko sebe i vlastitog života u njemu.
Razumijevanje vremena pomaže djeci razvijati logičko mišljenje i prostorno-vremensku orijentaciju, što je ključno za cjelokupan intelektualni i emocionalni razvoj. Stoga se ne kaže uzalud kako razumjeti pojam vremena znači razumjeti promjene, a time i razumjeti tijek života.
Literatura:
1. Bezić, K. (1973). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.
2. De Zan, I. (2005). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.
3. Matijević M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske novine.
4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. (2019). Kurikulum za nastavni predmet Priroda i društvo za osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Narodne novine.
5. Pletenac, V. (1991). Osnove metodike nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.
