17. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

17. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama – Osobe s teškoćama čitanja u kontekstu multikulturalnosti održat će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, 24. rujna 2021. godine.

Koncept multikulturalnosti jedan je od važnih smjerova razvoja narodnih knjižnica. Vijeće Europe ističe nezaobilaznu ulogu interkulturnog dijaloga koji omogućuje prevladavanje podjela te priznavanje različitih identiteta. Budućnost kulturnih politika EU temelji se na multikulturalizmu i interkulturnom dijalogu koji spadaju u prioritetna područja europske kulturne strategije. Smjer razvoja europske kulturne politike jest dinamika kulturne razmjene, a ne puko supostojanje različitih kultura.

Deset knjižnica nacionalnih manjina u RH realizira mnoge programe s područja multikulturalnosti koji omogućavaju pristup knjižničnoj građi i uslugama za Hrvate u inozemstvu, razvijaju kulturu čitanja te informacijsko opismenjavanje te poticati stručnu suradnju s knjižnicama u prekograničnom području.

Pravo na informiranost i slobodan pristup informacijama temeljno je ljudsko pravo i jedan od osnovnih uvjeta demokratizacije svakog društva. Ljudska prava, pa tako i pravo na dostupnost informacijama, zaštićena su odredbama mnogih međunarodnih dokumenata. Republika Hrvatska je članica UN-a i EU, te kao takva mora slijediti međunarodne propise koje ta tijela donose.

Također, članak 14. Ustava Republike Hrvatske jamči jednakost svih građana pred zakonom neovisno o rasi, spolu, jeziku, vjeri, naobrazbi, društvenome položaju i drugim osobinama.

U današnjem multikulturanom društvu neobično je važno poznavanje više od jednog jezika te je gotovo nemoguće u potpunosti sudjelovati u društvenim aktivnostima, pratiti zbivanja u svijetu te iskoristiti sve mogućnosti obrazovanja bez poznavanja stranog jezika.

Multikulturalizam treba promatrati kao odraz procesa kulturne pluralizacije i obilježava postojanje različitih vrijednosno-normativnih sklopova u europskom društvu. Današnji „europski multikulturalizam“ sagledavamo kroz suvremeno priznavanje različitosti, koje je ponajprije vezano uz javnu raspravu u sklopu koje građani mogu razjasniti svoj odnos prema tradiciji, kako vlastitoj, tako i tuđoj.

Dva su glavna razloga teškoća učenja stranog jezika u osoba s disleksijom. Prvi je priroda same teškoće, a drugi je način na koji su strani jezici poučavani u školama i na fakultetima. U onim zemljama čije materinske jezike možemo nazvati „malim“ (jer njime govori relativno mali ukupan broj stanovnika, a u koje možemo svrstati i hrvatski) jezična kompetencija, ali i stupanj ovladanosti jednim ili više stranih jezika, značajno mogu utjecati ne samo na akademsku razinu već i na tzv. opća životna postignuća.

Budući da je disleksija specifična teškoća učenja koju obilježavaju teškoće u čitanju i pisanju (ali i u nekim drugim vještinama), ovaj okrugli stol dovest će stručnjake koji će pokušati objasniti važnost učenja stranog jezika za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom. Tema je važna i za sve osobe koje hrvatski jezik savladavaju kao strani jezik.

Okrugli stol će okupiti sve zainteresirane strane za rješavanje ovog problema: predstavnike raznih udruga osoba s invaliditetom, lingvističare, sociologe, predstavnike Hrvatske udruge za disleksiju, Hrvatskog logopedskog društva, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport koji su zajednički s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Knjižnicama grada Zagreba i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, posebne skupinama korisnika kao što su pripadnici nacionalnih manjina, novonastale etničke skupine, doseljenici, azilanti s naglaskom da postojanje nacionalnih manjina, etničkih skupina, starije populacije, azilanata, marginaliziranih skupina i dr. je dio stvarnog života.

Knjižnica kao socijalno osjetljiva ustanova u kulturi ima misiju prednjačiti u procesu prihvaćanja i uključivanja takvih skupina korisnika odnosno potencijalnih korisnika u proces integracije u hrvatsko društvo.

Način izvođenja programa

Program će se izvoditi u organizaciji Komisije za knjižnične usluge osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama i suorganizaciji Komisije za narodne knjižnice, Komisije za čitanje i Radne grupe za manjinske knjižnice.

Ciljevi

Ciljevi skupa su: informirati, educirati i zagovarati o pravima osoba s intelektualnim i pshosocijalnim teškoćama te uklanjati predrasude o njima. Umrežavati stručnjake iz različitih područja za stvaranje novih mogućnosti njihovog ravnopravnog života u zajednici.

Metode

Program će se odvijati u tri dijela: prvi dio – pozvana izlaganja stručnjaka iz različitih područja koji rade s ovim skupinama , drugi dio – panel rasprava stručnjaka i publike; treći dio – pregled primjera dobre prakse.

Vrste i plan aktivnosti

a) Najava i promocija skupa na mrežnim stranicama organizatora, suorganizatora i organizacija koje se bave tematikom. Promocija u medijima.
b) Tiskanje promotivnih materijala.
c) Organizacija i provedba skupa.
d) Zaključci i rezultati skupa promovirani u različitim medijima (stručni članci, mrežne stranice, javni mediji, nadležne institucije…).

Korisnici obuhvaćeni programom

Očekuje se sudjelovanje 80-ak sudionika Okrugloga stola. Sudionici će biti knjižničari i ostali stručnjaci koji se bave osobama teškoćama čitanja i disleksijom, te stručnjaci koji se bave osobama koje podučavaju hrvatski jezik, a to su novonastale etničke skupine, doseljenike, azilante, pripadnike nacionalnih manjina, stariju populaciju, marginaliziranu skupinu ljudi.

Očekivani rezultati

Sudionici skupa će primijeniti znanja i ideje dobivene na skupu u svoj svakodnevni rad. Senzibilizirati će zajednicu za njihove potrebe te promovirati i zagovarati prava i potreba.
Sudionici će dobiti uvid koliko je društvo informirano, senzibilizirano i educirano o osobama sa specifičnim poteškoćama učenja i kako im omogućiti lakši pristup knjigama, djelima i informacijama prilagođenima njihovim specifičnim teškoćama.

Formular za prijavu dostupan je na poveznici.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Hrvatskog knjižničarskog društva.