Iako se školskim obrocima pristupa s pažnjom i nastojanjem da budu hranjivi i djeci primamljivi, u praksi se često događa da dio užine ostane nepojeden i završi u otpadu.
Djeca, vođena ukusima i dnevnim raspoloženjima, ponekad odbiju obrok, ali u kontekstu održivosti postaje problem koji vrijedi istražiti i pokušati riješiti. Škole, kao važni nositelji odgojno-obrazovnog procesa, imaju priliku i odgovornost poticati učenike na osvješteniji odnos prema hrani i otpadu. Upravo zato školska prehrana, osim što treba biti nutritivno vrijedna, treba imati i jasnu odgojnu funkciju – kako to ističu i Nacionalne smjernice za prehranu učenika (2013).
Na razini Hrvatske, podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz 2021. godine pokazuju da svaki stanovnik godišnje baci oko 71 kg hrane, a čak 40 % te količine čini potpuno jestiva hrana. To nas potiče na pitanje: možemo li u okviru škole učiti djecu drugačijem pristupu postupanja s hranom koju žele baciti?
U Osnovnoj školi Poliklinike SUVAG odlučili smo konkretno pristupiti ovom izazovu. Od siječnja do travnja 2025. godine proveli smo četiri ciklusa mjerenja količine hrane koja ostane nepojedena nakon školske užine. Fokusirali smo se na pekarske i mliječne proizvode, a podaci su se prikupljali i analizirali na dnevnoj razini.
Rezultati su pokazali da više od polovice, točnije 51 %, užine za učenike od 5. do 8. razreda redovito završi u otpadu. Najčešće se bacaju obična peciva bez nadjeva i kefir. No, nije sve ostalo samo na brojkama. Raznim izmjenama načina konzumiranja užine, radionicama osmišljavanja kuharica, izradom plakata s poticajnim porukama, informiranjem roditelja, poticali smo učenike ako užinu ne pojedu u školi, mogu je ponijeti kući i iskoristiti kasnije (npr. za razne sendviče).
Količina otpada od pekarskih proizvoda smanjila se sa 16,30 kg u siječnju na 10,89 kg u travnju što predstavlja smanjenje od čak 33 %.
Ovi rezultati pokazuju koliko zajednička nastojanja – učenika, roditelja i škole – mogu napraviti razliku u kratkom roku. Malim promjenama razvijamo važne navike koje ne doprinose samo zdravijem načinu života, već i očuvanju našeg planeta. U planu je nastavak projekta tijekom školske godine 2025/2026.
Istraživanje su provele stručne suradnice OŠ Poliklinike SUVAG: školska pedagoginja Ivana Benjek, mag.educ.philol.angl. et paed., mentorica i psihologinja dr. sc. Lidija Čilić Burušić, prof. izvrsni savjetnik.
