Razvijala se tijekom dugoga razdoblja, ostvarivši brojna otkrića i značajne uspjehe u objašnjavanju prirodnih pojava te pridonijevši napretku matematike. Povremeno se predavala u učilištima i srednjim školama, a danas se ta nastava izvodi na Geodetskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te za neke nastavničke profile na svim pedagoškim fakultetima Hrvatske (1.). Riječ je o znanosti koja doprinosi popularizaciji prirodnih znanstvenih disciplina među učenicima, razvijanju njihovog interesa te privlačenju učenika u svijet STEM područja napose fizike (2.).
Premda astronomija u Hrvatskoj ima bogatu i dugu tradiciju, kad je riječ o osnovnoj školi susrećemo je samo kao izvannastavnu aktivnost ili prilikom obrade nekih tema na nastavi Fizike, Geografije, Prirode, Kemije i Biologije (npr. Sunčev sustav, gravitacija, zvijezde, izmjena dana i noći, izmjena godišnjih doba i sl.). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatsko astronomsko društvo te Agencija za odgoj i obrazovanje svake školske godine organiziraju natjecanja iz astronomije (školska, županijska i državno natjecanje). Na ovogodišnjem državnom natjecanju održanom u svibnju 2026. godine, pozvano je 37 učenika osnovnih škola (3.).
Iako polagano raste broj učenika koji u osnovnoj školi pokazuju interes za astronomiju te ju odabiru za svoju izvannastavnu aktivnost, na njenoj popularizaciji se jako malo radi. Uglavnom je riječ o učenicima koji su svemirom fascinirani, intrinzično motivirani za dodatno učenje i istraživanje svemira te produbljivanje svojih znanja.
S druge pak strane, budući da je riječ o izvannastavnoj aktivnost, organizacija iste ovisi i o motivaciji samih učitelja hoće li istu za svoje učenike organizirati ili ne. Bučar (2017.) prema Bobić (2024.) iznosi kako su neki od glavnih problema provedbe nastave astronomije, uz manjak motiviranosti učitelja, nedostatno primarno obrazovanje, nedovoljno stručnih usavršavanja, opremljenost škola te motivacija samih učenika (4.).
Astronomija u Osnovnoj školi Ivana Lovrića
U OŠ Ivana Lovrića dvoje je učitelja Geografije koji svake školske godine provode nastavu astronomije i pripremaju svoje učenike za natjecanja. Ove školske godine troje učenika plasiralo se na državnu razinu te su ostvarili odlične rezultate – 8. i 10. mjesto dvoje učenika šestoga razreda pod mentorstvom učitelja Zorana i 3. mjesto učenika petoga razreda pod mentorstvom učiteljice Rozane (5.). Nadalje, učiteljica Rozana Ivković-Ćurić tijekom školske godine 2025./2026. organizira i provodi cjelogodišnji školski projekt pod nazivom „Kozmički mozaik“ u kojem sudjeluje 20 učenika koji su kod navedene učiteljice uključeni i u astronomiju kao izvannastavnu aktivnost. Cilj projekta je dodatno približiti astronomiju učenicima osnovne škole, doprinijeti podizanju kvalitete obrazovanja i života učenika te osnažiti kompetencije učitelja. Osim učiteljice Rozane na projektu sudjeluju i drugi odgojno-obrazovni djelatnici škole različitih profila – učitelj Biologije i Kemije, učiteljice Matematike i Povijesti te školska pedagoginja. Projekt je sufinanciran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kao jedan od projekata i programa s darovitim učenicima.
Svima nam je poznato kako su izvannastavne aktivnosti one aktivnosti koje se realiziraju izvan nastave te za koje se učenici odlučuju samoinicijativno i na temelju svojih interesa i sposobnosti. Navedeni projekt je vrlo popularan među grupom djece, zbog čega se kod školskih djelatnika pojavila želja za stjecanjem uvida u motiviranost i zainteresiranost kod učenika kad je riječ o nastavi astronomije. Osobine učenika koji je motiviran su vrlo konkretne: on je zainteresiran, aktivan, oduševljen, znatiželjan, ustrajan, neuspjeh ga ne sprječava da nastavi dalje, razmišlja o daljnjem školovanju te prilikom svojega učenja svjesno ulaže dodatne napore (6.).
Metodologija istraživanja
Svrha istraživanja je ispitati obilježja učenika koji pohađaju izvannastavnu aktivnost astronomije u OŠ Ivana Lovrića, s naglaskom na njihovu motiviranost, zainteresiranost i informiranost, radi unapređenja budućega odgojno-obrazovnoga rada.
U istraživanju je korišten namjerni i prigodni uzorak. Sudjelovalo je 20 učenika koji su uključeni u izvannastavnu nastavu astronomije kod učiteljice Rozane te u projekt „Kozmički mozaik“. S obzirom na mali broj ispitanika, rezultati istraživanja imaju isključivo deskriptivni karakter i ne mogu se generalizirati na širu populaciju.
U istraživanju je korištena metoda anketiranja, a kao instrument primijenjen je anonimni upitnik izrađen za potrebe istraživanja. Upitnik je sadržavao 10 pitanja. Pitanja upitnika strukturirana su na način da su učenici trebali odabrati jedan ili više odgovora za svako pitanje, s tim da se u najvećem broju pitanja koristila Likertova skala, a jedno pitanje je bilo otvorenoga tipa.
Rezultati
Upitnik je ispunilo 20 učenika predmetne nastave, 12 dječaka i 8 djevojčica, uključenih u izvannastavnu aktivnost astronomije i projekt „Kozmički mozaik“.
Najveći broj učenika je u 7. razredu, njih 60 %. Većina učenika uključena je u izvannastavnu aktivnost dvije godine (30 %) i više od dvije godine (35 %). Prema odgovorima učenika, najčešći izvori informacija o astronomiji su škola i učiteljica (30 %), Internet (21 %), YouTube kanali (15 %), časopisi i enciklopedije (12 %) te društvene mreže (9 %).
Rezultati pokazuju kako se većina učenika slaže s tvrdnjama da prati novosti o otkrićima i spoznajama o svemiru (61 %), razumije uporabu teleskopa (44 %), posjeduje osnovna znanja o planetima i zvijezdama (61%), upoznat je s radom barem tri poznata astronoma (43 %) te se samostalno informira putem stručne literature (39 %) i dokumentarnih filmova o astronomiji (58 %).
Većina učenika slaže se i s tvrdnjama kako im je astronomija zanimljivija od ostalih školskih predmeta (53 %), na nastavu idu jer ih zanima istraživanje svemira (54 %), ondje su im prijatelji (40 %) te bi voljeli jednoga dana raditi posao vezan uz svemir i astronomiju (31 %).
Nadalje, većina učenika u potpunosti se slaže s izjavama kako se veseli satovima astronomije (58 %), kako astronomija potiče njihovu znatiželju i želju za istraživanjem (71 %), kako bi češće sudjelovali na astronomskim promatranjima (67 %) i školskim projektima vezanim uz astronomiju (77 %), da ih je za sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti potaknula učiteljica (53 %) te da bi voljeli da njihova škola ima bolje uvjete za tu izvannastavnu aktivno (67 %).
Učenici kao najzanimljivije teme kojima se žele baviti na budućoj nastavi astronomije navode: crne rupe (20 %), razne galaksije (17 %), planete i njihove satelite (16 %), zvijezde (14 %) te asteroide, komete i meteore (11 %).
71 % učenika preporučilo bi astronomiju za izvannastavnu aktivnost drugoj djeci, 100 % njih planira i sljedeće školske godine upisati tu izvannastavnu aktivnost.
Analiza rezultata i zaključak
Dobiveni rezultati pokazuju kako učenici koji sudjeluju u nastavi izvannastavne aktivnosti astronomije i školskim projektima povezanima s astronomijom pokazuju visoku razinu interesa za učenje o raznovrsnim astronomskim temama te su u radu znatiželjni, aktivni i ustrajni. Sve su to osobine važne za postizanje izvrsnoga školskoga uspjeha, ali i za stjecanje dodatnih znanja izvan redovne nastave, pa čak i za razvoj interesa koji mogu utjecati na odabir njihova budućega zanimanja.
Iako se većina učenika o astronomiji informira upravo u školi, kod učiteljice koja je više od polovice uključenih učenika potaknula na sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti, značajan broj učenika navodi kako se o astronomskim temama i novim spoznajama o svemiru samostalno informira putem Interneta, YouTube kanala posvećenih astronomiji te kroz časopise, enciklopedije i društvene mreže. Motivacije, interesa i želje za istraživanjem kod učenika ne nedostaje, no kao problem se često ističe potreba za boljim školskim uvjetima za provođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti takvoga tipa.
Osim toga, učenici su vrlo svjesni tema i aktivnosti koje ih zanimaju i kojima bi se željeli dodatno baviti što učiteljici omogućava bolje planiranje i prilagodbu nastavih sadržaja i aktivnosti vodeći se upravo interesima učenika. S druge pak strane, potonje može imati pozitivan utjecaj i na motivaciju same učiteljice, budući da joj omogućuje smisleniji i kreativniji rad u nastavi te osjećaj profesionalnoga zadovoljstva zbog aktivnoga sudjelovanja učenika, ali i vidljivih rezultata njihova napretka (uspješni rezultati na Državnom natjecanju iz astronomije).
Dodatno, izvannastavna aktivnost astronomije, osim razvoja osnovnih znanstvenih razmišljanja, sposobnosti promatranja te logičkoga zaključivanja doprinosi i određenom stupnju socijalizacije djece, budući da omogućuje susret učenika različitih razreda i istih interesa, te ih potiče na suradnju i razmjenu iskustava. Takvi oblici druženja i zajedničkoga učenja važni su i za mentalno zdravlje djece, posebice u današnjem vremenu u kojem se smanjuje izravna socijalna interakcija u korist digitalnoga okruženja i umjetne inteligencije.
U konačnici, učenje astronomije u osnovnoj školi potiče interes za znanost i istraživanje, što je važno za daljnji razvoj i obrazovanje učenika. Ne samo da proširuje znanje učenika, nego razvija njihovu ljubav prema učenju i otkrivanju novoga te njihovu privrženost školi i školskom okruženju. Vođeni time škole, lokalne zajednice i država svakako bi sustavno trebale ulagati u izvannastavne aktivnosti i obrazovanje općenito. Na taj bi se način omogućili kvalitetniji uvjeti rada učenicima i učiteljima, veće mogućnosti za razvoj osobnih interesa djece te poticanje njihove znatiželje i kreativnosti koji su neki od temelja društvenoga i znanstvenoga napretka.
Literatura:
- https://enciklopedija.hr/clanak/astronomija
- https://www.pmfst.unist.hr/istrazivanje-u-edukaciji/wp-content/uploads/2024/09/istrazivacki-seminar-1_dva-stupca-1-1.pdf
- https://www.azoo.hr/natjecanja-i-smotre-arhiva/popis-ucenika-pozvanih-na-drzavno-natjecanje-iz-astronomije-2025-2026/
- https://www.pmfst.unist.hr/istrazivanje-u-edukaciji/wp-content/uploads/2024/09/istrazivacki-seminar-1_dva-stupca-1-1.pdf
- https://www.azoo.hr/app/uploads/2026/05/Astro26_DN_AZOO_konacni_rezultati.pdf
- Jakšić, J. (2003). Psihopedagoški pristup. Kateheza, 25(1), 5–16.
