Pračovjek nije znao uzgajati biljke. On je lutao stepama i beskrajnim šumama loveći životinje za hranu, dok su žene iskapale jestivo korijenje te skupljale sjemenke i bobice. Neke su sjemenke slučajno pale na tlo i iz njih su izašle nove biljke. Na taj je način pračovjek najvjerojatnije naučio kako treba sijati pšenicu.
Čini se da su ljudi vrlo rano uočili udobnost putovanja vodom nego kopnom. Isprva su promatrali predmete koji su plutali na vodi, npr. balvane što plove niz rijeku. Prvi koraci u razvoju čamaca vezani su uz snopove šuplje trske, kanue izdubljene u drvetu i čamce od šiblja presvučenog kožom.
Galileo Galilei bio je jedan od prvih modernih znanstvenika koji je uz pomoć svojega teleskopa ostvario uzbudljiva otkrića vezana uz zvijezde i planete. Također je otkrio način kretanja predmeta dok padaju na Zemlju.
Da bismo preživjeli – svi moramo jesti, no ne jedemo samo onda kad nam je to neophodno. Ponekad jedemo zato što smo gladni, a ponekad uzimamo ili odbijamo hranu i zato što se osjećamo tužnima, razočaranima ili nesretnima. Tada nastaju problemi.
Leptire nalazimo u gotovo svim dijelovima svijeta, izuzev Sjevernog i Južnog pola, a tijekom ljeta može ih se pronaći čak i na Arktiku. Leptiri su češći u tropskim krajevima nego u Sjevernoj Americi i Europi gdje nastanjuju najraznolikija staništa. Neki žive visoko u planinama, drugi na oceanskim otocima, a neki dio svog života provode u slatkim vodama.
Ljudi su još u prapovijesno doba odlazili u špilje i koristili ih kao skrovišta. Danas će se samo rijetki odvažiti na takvu avanturu. Za speleologiju se kaže da je znanstvena i sportska djelatnost.
Dok peraje nalazimo kod relativno malog broja životinja, repovi su uobičajena i raznovrsna značajka mnogih pripadnika životinjskog carstva. Kod mnogih kopnenih životinja udovi imaju uglavnom istu funkciju: da nose i tjeraju naprijed životinju dok se kreće svojim teritorijem – na tlu ili ispod tla.
Dubrovnik je grad matematičara, što je i razumljivo jer su sve trgovačke svjetske sile uvelike bile sklone razvoju matematike. I prije Marina Getaldića Dubrovnik je dao poznate matematičare ali ih je on sve uvelike nadmašio. Rodio se 1568. godine u staroj obitelji koja se u dubrovačkim spisima spominje još od 940. godine.
Žabe, daždevnjaci i vodenjaci svi su redom vodozemci (Amphibia), to jest maleni kralješnjaci uglavnom vlažne kože. Hrvatsko ime “vodozemac“ govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da „žive dvostrukim životom“, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.
U prošlosti su ljudi životinje koristili isključivo u lovu ili kao hranu. S razvojem civilizacije, počeli su ih uvoditi u vlastite domove, uglavnom zato da im prave društvo. Kućni ljubimac je životinja koja živi zajedno s nama u našem domu. Upravo ovo, „u domu“, važan je dio definicije: neke druge pripitomljene životinje koje žive pokraj ljudi, uglavnom ne opisujemo kao kućne ljubimce.