Zamislite da letite putničkim zrakoplovom i da vas zatekne žestoka oluja s grmljavinom. Zrakoplov se trese po uznemirenu zraku. Razgranata munja propara tamno nebo. Čuje se jak prasak gromova. Iznenada zapazite da je munja udarila u jedno krilo zrakoplova… Zaista strašan doživljaj ali bez brige – nemate od čega strahovati jer ste sigurni.
Marin Držić
Pjesnik i komediograf Marin Držić (1508-1567), zvan Vidra, osebujna je pojava u hrvatskoj književnosti i kulturi, iznimna kako po književnom djelu, tako i po svojim shvaćanjima i životnim potezima. Govoriti o Marinu Držiću znači govoriti o proturječjima. Kad je riječ o tom velikom Dubrovčaninu, nedvojbena je samo tvrdnja o njegovoj veličini, sve drugo jest. Jer, proturječjima vrvi i njegov život i njegovo djelo, a onda i smisao i značenje jednoga i drugoga.
Kristofor Kolumbo
Kristofor Kolumbo bio je navigator i istraživač. 1492. godine zaplovio je na zapad preko Atlantskog oceana u nadi da će otkriti nove putove prema Aziji, ali je doplovio na karipski otok. Time je postao jedan od prvih Europljana koji su stigli na američki kontinent.
Dobitnici nagrade za kreativnost u pristupu na natjecanju Login@Europe
Ove su godine na natjecanju Login@Europe sudjelovala čak 52 tima, i to 34 iz srednjih škola i 18 iz osnovnih škola. A da su i učenici osnovnih škola ravnopravno sudjelovali u spomenutom natjecanju dokazuje i nagrada za kreativnost u pristupu koju je osvojio tim Osnovne škole Ivana Meštrovića Zagreb.
Katedrala svetoga Jakova
Šibenska katedrala svetog Jakova zasigurno spada među najznačajnije spomenike ne samo hrvatske već i svjetske kulture baštine. U gustoj urbanoj strukturi grada, na mjestu starije crkve, podignuta je u obliku trobrodne bazilike s tri apside. Početak gradnje izvođen je u gotičkom, a završetak u renesansnom stilu. Zamisao o katedrali dugo je živjela u mašti Šibenčana, još od 1298. kada je Šibenik dobio biskupiju i status grada.
Kako se nekad mjerilo
Već je u davna vremena čovjeku mjerenje postalo neophodno. U vrijeme prvih razmjena robe i na početku razvoja poljoprivrede, javila se potreba za mjerenjem i razvojem jedinica kojima se može izmjeriti duljina, površina, volumen, kutovi i vrijeme. Upravo je vrijeme ono prvo što su ljudi mjerili. Naime, čim su se počeli baviti poljoprivredom uočili su važnost godišnjih doba i potrebu za mjerenjem vremena potrebnog da neki urod donese svoj plod.
27. ožujka – Svjetski dan kazališta
Godine 1962., na dan 27. ožujka, ITI – International Theatre Institut (Međunarodni kazališni institut) organizira obilježavanje Svjetskog dana kazališta.
Knjige na slobodi ili BookCrossing
U travnju ćemo obilježiti čak dva datuma vezana uz knjige: Svjetski dan dječje knjige (2.4.) i Međunarodni dan knjige (23.4.), pa koristimo priliku da vas upoznamo s jednim zanimljivim projektom. Riječ je o projektu BookCrossing čije je ime nastalo spajanjem dvije engleske riječi: book (knjiga) i crossing (prijelaz) pa nije teško zaključiti hrvatsku varijantu ovog izraza – “prijelaz knjiga”.
1. ožujka – Hrvatski dan nepušenja
U Hrvatskoj redovito puši 34,1% muškaraca i 26,6% žena. Hrvatska je s 2086 konzumiranih cigareta po stanovniku godišnje značajno iznad europskog prosjeka koji je 1673. Večernji list navodi da u svijetu postoji milijardu i dvjesto milijuna redovitih pušača. Procjenjuje se da bi njih 500 milijuna moglo prerano umrijeti od posljedica pušenja. Prema podacima UN-a 84% pušača živi u zemljama u razvoju, a od posljedica pušenja svakih 6,5 sekundi umre jedna osoba.
Hrvatski i svjetski karnevali
Karneval opisuju kao tradicionalan oblik zabave, opuštanja i reagiranja na život. Omogućuje nam ne samo da čuvamo tradiciju, već da je i sami stvaramo – kroz nove doživljaje, nove maske i nova vremena.