Glavni ciljevi projekta su podizanje svijesti javnosti o važnosti medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja o medijskim sadržajima, stvaranje prilika za medijsko obrazovanje što većeg broja građana, posebice djece i mladih, te podrška nastavnicima i odgojiteljima osiguravanjem obrazovnih materijala za razvoj medijske pismenosti.
Na portalu medijskapismenost.hr, koji je glavna komunikacijska platforma Dana medijske pismenosti, već je dostupno 29 obrazovnih materijala i 18 video lekcija, koji su od objave prvih materijala 2018. do sada preuzeti više od pola milijuna puta, a u pripremi su i novi materijali. U projekt se mogu uključiti vrtići, škole, fakulteti, knjižnice, kina, medijske kuće, udruge i druge ustanove koje mogu organizirati predavanja, radionice, filmske projekcije, panel diskusije i druge događaje – uživo ili online. Saznajte kako se uključiti i ako organizirate svoj događaj, prijavite nam ga putem obrasca, kako bismo ga najavili u Rasporedu događanja.
U sklopu Dana medijske pismenosti organiziran je i filmski natječaj za osnovnoškolce i srednjoškolce na temu “Influenceri i mi”, koji je otvoren do 15. travnja. Ove godine u fokusu Dana medijske pismenosti je važnost medijskog obrazovanja s naglaskom na kritičko razmišljanje, razumijevanje kako mediji funkcioniraju, prepoznavanje dezinformacija te razumijevanje utjecaja influencera, prikrivenog oglašavanja i algoritama koji određuju koje informacije i sadržaji nam se nude na internetu i društvenim mrežama i tako utječu na naše stavove i stvaranje slike o svijetu oko nas, ključnim društvenim temama i događajima.
Potrebu za isticanjem upravo ovih tema pokazali su rezultati međunarodnog projekta EduMediaTesta, u sklopu kojeg je 2021. provedeno testiranje razine medijske pismenosti 2 353 učenika iz 15 srednjih škola diljem Hrvatske. EduMediaTest je pokazao da srednjoškolci nisu dovoljno upoznati s načinom funkcioniranja medija i digitalnih platformi, niti dovoljno svjesni da se medijske poruke proizvode prema određenim pravilima i da mogu imati dodatno ili skriveno značenje, odnosno da imaju nedostatne vještine za kritičko razumijevanje sadržaja, kao i za prepoznavanje dezinformacija.
