Dobrobiti planinarenja kao izvannastavne aktivnosti

Izvannastavna aktivnost je ona aktivnost koju škola „planira, programira, organizira i realizira, a u koju se učenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno uključuje“ (1). Riječ je o aktivnostima koje se realiziraju izvan nastave, a za njih se učenici odlučuju samoinicijativno i na temelju svojih interesa i sposobnosti.

Na izvannastavnu aktivnost “Mladi planinari – Leteći medvjedići“ trenutno su uključena 73 učenika različitih razreda OŠ Ivana Lovrića u Sinju. Osim teorijskoga dijela, koji se provodi u školi nakon redovne nastave, učenici se tijekom nastavne godine uspinju na planinske vrhove te sudjeluju u raznovrsnim odgojno-obrazovnim projektima (npr. Čuvari baštine Centra izvrsnosti SDŽ, gdje su ove školske godine osvojili prvo mjesto u kategoriji za osnovne škole). Učenici i odgojno-obrazovni djelatnici škole koji ih prate, tijekom 2024./2025. školske godine imali su ukupno 17 uspona, od čega su tri bila na planine u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Planinarenje je vrsta sportsko-rekreacijske aktivnosti, a kao takva ima pozitivni utjecaj na fizičku, društvenu i mentalnu dobrobit pojedinca koji se njome bavi. Danas je, kao nikad prije, sve veća potreba upravo takvih aktivnosti kod djece, posebice kad se u obzir uzmu podatci kako svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu (2), korištenje digitalnih uređaja postaje dominantna aktivnost u životima djece i mladih (3), a raste i broj djece kojima je potrebna pomoć stručnjaka mentalnoga zdravlja (4).

Nadalje, brojna istraživanja iznose rezultate koji potvrđuju mnogobrojne dobrobiti tjelesne aktivnosti koja kod djece ima važnu razvojnu ulogu (psihičku, kognitivnu, socijalnu). Tjelesna aktivnost djeci omogućuje učenje regulacije emocija, mirniji su i bolje koncentracije, pozitivno utječe na njihove interpersonalne vještine i odnose s vršnjacima, smanjuje anksioznost i stres te pozitivno utječe na psihološku dobrobit gradeći im samopoštovanje i pozitivnu sliku o sebi (5).

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je utvrditi je li i na koje načine planinarenje kao izvannastavna aktivnost pozitivno utjecalo na učenike u OŠ Ivana Lovrića.

Metodologija

U istraživanju se koristio kvantitativan istraživački pristup. Riječ je o istraživanju malih razmjera, tj. „small-scale research“ u kojem je potrebno imati između 30 i 250 ispitanika (6).

Podatci su se skupljali metodom upitnika koji je sadržavao 15 pitanja. Pitanja upitnika strukturirana su na način da su učenici trebali odabrati jedan ili više odgovora za svako pitanje, s tim da se u najvećem broju pitanja koristila Likertova skala, a jedno pitanje je bilo otvorenoga tipa. U istraživanju iskoristio se namjerni uzorak, i to učenici OŠ Ivana Lovrića koji su članovi izvannastavne aktivnosti “Mladi planinari – Leteći medvjedići“.

Rezultati

Upitnik su ispunila 44  učenika predmetne nastave, od čega 22 dječaka i 22 djevojčice.

Ukupno 95 % ispitanika navodi kako se planinarstvom bave isključivo preko školske izvannastavne aktivnosti, tek dvije djevojčice (5 %) navode kako su članice i nekoga drugoga planinarskoga društva. Također, njih 73 % se uz planinarenje bave još nekim drugim sportom (43,75 % djevojčica i 56,25 % dječaka).

Ukupno 60 % učenika planinari 2 ili više puta mjesečno. Njih 45 % planinari 2 puta mjesečno, tri puta mjesečno planinari 11 % ispitanika, a 1 put tjedno njih 4 %.

Kad je riječ o razlozima učlanjivanja u izvannastavnu aktivnost najveći broj učenika u potpunosti se slaže s izjavama: jer volim planinariti (61,4 %), jer želim naučiti nova znanja i vještine (68,2 %), jer želim poboljšati fizičko zdravlje i kondiciju (63,6 %), jer želim više vremena boraviti u prirodi (59,1 %) i jer želim imati kvalitetno slobodno vrijeme (63,6 %).

Kad je riječ o izjavama koje se odnose na dobrobiti planinarenja kao izvannastavne aktivnosti:

• 86,4 % ispitanika iznosi kako tijekom planinarenja osjećaju mir i opušteni su
• njih 90,9 % tada ne osjećaju tjeskobu ili stres te nemaju negativnih misli
• svi (100 %) iznose kako nakon svakoga uspona imaju osjećaje zadovoljstva i postignuća te smatraju kako im je planinarenje dobro za fizičko zdravlje
• 81,9 % slažu se kako imaju bolji san nakon planinarenja
• njih 86,5 % iznosi kako je planinarenje poboljšalo njihove društvene odnose (više se druže, stječu nove prijatelje, sudjeluju u timskom radu i sl.)
• za 81,8 % točna je tvrdnja kako im je samopouzdanje bolje otkad planinare, a 84,1 % iznosi kako su zahvaljujući planinarenju otkrili nove informacije o sebi i nekim svojim sposobnostima
• 84,1 % primjećuje kako su im tijekom planinarenja pažnja i koncentracija bolji
• 90,9 % smatra da su zahvaljujući planinarenju stekli nova znanja važna na nastavne predmete u školi
• 90,9 % ispitanika iznosi kako nemaju potrebu koristiti se mobitelom za igranje igrica i pregledavanje društvenih mreža tijekom planinarenja, dok njih 88,6 % tijekom toga dana često zaborave na mobitel i internet
• za 91% ispitanika točna je tvrdnja kako su generalno zadovoljniji životom otkad su u svoj raspored uključili planinarenje.

Tri dominantna raspoloženja koja učenici imaju tijekom planinarenja su: sreća (84 %), zadovoljstvo (84 %) i ponos (77 %).

Kad je riječ o razlozima zašto su im određeni usponi najdraži među odgovorima su se mogle formirati dvije kategorije, i to: socijalna (druženje, zabava i igranje s prijateljima, upoznavanje novih prijatelja) i osobna (prvi usponi, osvajanje „teških i zahtjevnih“ vrhova, uživanje u prirodnim bogatstvima, učenje novih informacija vezanih za prirodu).

Ukupno 95 % ispitanika iznosi kako će i sljedeće školske godine pohađati izvannastavnu aktivnost “Mladi planinari – Leteći medvjedići“, dok 73 % njih iznosi kako će se planinarenjem baviti i nakon završetka osnovne škole. Preko 90 % ispitanika (93 %) iznosi kako bi sudjelovali i u drugim, sličnim izvannastavnim aktivnostima rekreacijskoga karaktera kad bi ih imali organizirane u školi (npr. izviđači, biciklizam, plivanje i sl.).

Zaključak

Iz dobivenih rezultata može se zaključiti kako jedna dobro organizirana i provedena izvannastavna aktivnost može imati mnogostruke dobrobiti za učenike – kognitivne, socijalne, fizičke i psihičke. Kod učenika OŠ Ivana Lovrića planinarenje kao izvannastavna aktivnost rezultiralo je iznimno pozitivnim utjecajem kojega su svjesni i sami učenici.

Vidljivo je kako su učenici, nakon uključivanja u izvannastavnu aktivnost planinarenja, zadovoljniji sobom i svojim životom, svjesniji svojih sposobnosti i interesa te poimaju pozitivne promjene na svojem samopouzdanju i fizičkoj aktivnosti. Za značajan broj njih dolazi i do obogaćivanja kad je riječ o njihovim odnosima s vršnjacima, ali i kad je riječ o sadržajima koja su važna za različite nastavne predmete.

Učenici su općenito svjesni pozitivnih strana sportsko-rekreacijskih aktivnosti te bi rado sudjelovali i u drugačijim aktivnostima toga karaktera što će svakako biti poticajno za njihove učitelje prilikom formiranja izvannastavnih aktivnosti za sljedeću školsku godinu.

Literatura:

1. Hrvatski sabor (2008.). Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja NN 63/2008. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2024.). Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI). https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/Publikacija-Eurpska-inicijativa-pracenja-debljije-u-djece-Hrvatska-2021.2022.-CroCOSI.pdf
3. https://wwwadmin.idi.hr/uploads/Upotrazizamjeromizmedjuskolskogigralistai_Tik_Tok_a_FINAL_IDIZ_8fb5eb975f.pdf
4. https://zivim.jutarnji.hr/zivim/rastem/vise-od-50-000-djece-i-mladih-u-hrvatskoj-pati-od-depresije-anksioznosti-teskoca-u-ucenju-15571767
5. https://www.skolskiportal.hr/sadrzaj/savjeti-strucnjaka/utjecaj-tjelesne-aktivnosti-na-skolski-uspjeh/
6. Denscombe, M. (2007). The Good Research Guide for small-scale social research projects. Berkshire: Open University Press.