Dok jedni uživaju u izobilju, drugi pojedu samo jedan obrok dnevno

Učenici 8. b razreda s razrednicom, a uoči Svjetskog dana hrane 16. listopada ove godine, osvijestili su važnost svakog obroka koji pojedu, usporedili sebe s drugom djecom u svijetu i zaključili da trenutno u svijetu gladuje najmanje milijun djece.

Na zajedničkom razrednom doručku, koji su osmislili sami jer se tako najčešće hrane, jeli su se uglavnom pekarski proizvodi, a poneki su donijeli bazlamaču i pekmez, palačinke i suhomesnate proizvode, voće i čaj. 

Svakako u toj priči o važnosti obroka, treba spomenuti Majku Terezu i još nekolicinu pojedinaca koji su okupljeni oko svjetskih organizacija, pokušali ublažiti tamnu sliku svijeta i nahraniti gladnu djecu.

Čak trećina učenika izjavila je da ujutro općenito ne mogu jesti i da doručkuju kad je užina u školi, a nekoliko ne jede ništa do povratka iz škole. Jedna učenica kaže kako ima odbojnost prema hrani. Iako su potaknuti da s prijateljima iz razreda nešto pojedu, ipak nisu mogli. Svidjela im ideja zajedničkog ispijanja čaja ujutro što bismo mogli i uvesti nekoliko puta tjedno. Svjesni su odabira namirnica i znaju kako je doručak najvažniji obrok u danu, ali i dalje ne mogu ujutro jesti. Raspravljali su o hrani kao lijeku jer su neke kronične bolesti izravno povezane s hranom koju konzumiramo. Fran Ferić je pročitao izreke o hrani, a uglavnom su ih napisali svjetski poznati pisci. Na kraju su pogledali dokumentarni film iz 2017. godine koji svjedoči o razvoju programa “Marijini obroci u svijetu – Generacija nade”, koji autorica preporuča pogledati. Autorica ističe kako je poražavajuća činjenica da neka djeca jedini obrok u danu pojedu upravo u školi. Nakon filma porazgovarali su i o obrazovanju i uvjetima obrazovanja u svijetu, i na taj se način dotaknuli tema povezanih s Dječjim tjednom koji je nedavno završen.

Zaključili su sljedeće:

  • Prema hrani se treba odnositi s poštovanjem jer smo zahvalni na svemu što imamo:
  • Doručak je najvažniji obrok u danu 
  • U svijetu djeca iz Indije Haitija i Afrike (Malawi) žele obrazovanje i žele hranu
  • Gladan ne možeš razmišljati, ne možeš pamtiti, što znači ne možeš biti uspješan.
  • Obrazovanje ti nudi moć da svoj život oblikuješ prema vlastitim zamislima, a za sve ti treba hrana.

I dok znanstvenici s jedne strane tvrde kako je u Hrvatskoj sve više pretile djece, s druge strane svijeta djeca gladuju. Osvijestili su jedno jedno i drugo.

Film “Generacija nade” možete pogledati ovdje