Naprotiv, takvo okruženje često uključuje netočne, nepotpune ili namjerno manipulativne sadržaje, zbog čega se u obrazovnom kontekstu sve više ističe važnost poučavanja provjere informacija i razvijanja kritičkog odnosa prema izvorima [1]. U tom procesu posebnu ulogu imaju fact-checkeri, neovisne organizacije i specijalizirani mediji koji se bave provjerom činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Njihov se rad temelji na strogim protokolima provjere, korištenju primarnih izvora i visokoj razini transparentnosti, a obrazovni sustav u toj praksi prepoznaje vrijedan alat za razvoj kritičkog mišljenja učenika.
Fact-checking podrazumijeva sustavnu analizu izjava političara, medijskih sadržaja i objava na društvenim mrežama, pri čemu se tvrdnje vrednuju u odnosu na provjerljive činjenice. Rezultati takvih provjera se obrazlažu i popraćeni su relevantnim izvorima, čime se javnosti omogućuje uvid u proces zaključivanja [2]. Kako bi osigurali profesionalne i etičke standarde, mnogi fact-checkeri djeluju unutar međunarodnih mreža poput International Fact-Checking Network (IFCN) i European Fact-Checking Standards Network (EFCSN), koje promiču neovisnost, odgovornost i transparentnost financiranja [3,4]. Upravo takav pristup čini fact-checking relevantnim i pouzdanim izvorom znanja u obrazovnom kontekstu.
U Hrvatskoj se praksa provjere činjenica sustavno razvija posljednjih desetak godina. Posebno mjesto zauzima Faktograf.hr, prvi specijalizirani hrvatski portal za provjeru činjenica, koji se bavi analizom političkih izjava, medijskih tvrdnji i dezinformacija koje se šire društvenim mrežama. Njegov rad prepoznat je i na europskoj razini kroz članstvo u relevantnim fact-checking mrežama. Platforma Točno tako, uz podršku Agencije za elektroničke medije, okuplja niz domaćih inicijativa koje se bave provjerom informacija iz različitih područja, od politike i ekonomije do znanosti, zdravlja i klimatskih promjena. Takvi resursi nastavnicima nude vjerodostojne primjere za rad s učenicima i povezivanje nastavnih sadržaja s aktualnim društvenim temama.
Na globalnoj je razini fact-checking već dugo sastavni dio medijskog i obrazovnog prostora. Organizacije poput PolitiFact, FactCheck.org i Snopes postavile su standarde provjere političkih i društvenih tvrdnji te su istodobno razvile edukativne materijale namijenjene nastavnicima i učenicima što pokazuje da provjera činjenica može biti snažan alat u obrazovanju kako za razumijevanje medija tako i za razvoj odgovornog građanstva [5].
Uz profesionalne fact-checkere, važnu ulogu u obrazovanju imaju i digitalni alati za provjeru izvora i vizualnih sadržaja. Besplatni mrežni servisi i ekstenzije internetskih preglednika omogućuju učenicima da samostalno i brzo provjere vjerodostojnost informacija, čime se potiče tzv. lateralno čitanje. Takav pristup uči učenike da ne vjeruju prvom izvoru na koji naiđu, već da informacije uspoređuju s drugim izvorima i provjeravaju njihov kontekst. Alati poput Google Fact Check Tools (Explorer, Markup Tool, Fact Check Markup API ) pomažu u pronalaženju već provjerenih tvrdnji, dok obrnutom pretragom slika putem TinEye ili Google Lens učenici mogu otkriti izvorni kontekst vizualnog sadržaja. U analizi mogućih manipulacija fotografijama koristi se i FotoForensics, koji omogućuje uvid u tragove digitalne obrade. U nastavnom se procesu ovi alati mogu primjenjivati kroz kratke, problemski usmjerene aktivnosti koje ne zahtijevaju značajno vrijeme, ali imaju snažan obrazovni učinak. Rad s konkretnim primjerima vijesti, fotografija ili objava s društvenih mreža omogućuje učenicima aktivno sudjelovanje u procesu provjere, razvoj analitičkog razmišljanja i argumentiranog zaključivanja. Takvim pristupom, provjera informacija prerasta u svakodnevnu vještinu nužnu za snalaženje u digitalnom okruženju.
Učenici se s informacijama susreću svakodnevno, no rijetko imaju priliku učiti kako provjeriti njihovu vjerodostojnost. Uključivanjem provjere činjenica i rada s alatima za provjeru izvora u nastavu učenike se usmjerava na postavljanje osnovnih pitanja o izvoru informacije, načinu na koji je nastala i mogućnosti njezine provjere u drugim izvorima. Iako mnogi učenici poznaju pojam provjere činjenica, istraživanja pokazuju da ga u praksi rijetko koriste, što ukazuje na potrebu sustavnijeg pristupa ovoj temi. Istraživanje provedeno na Sveučilištu VERN u okviru mjera Agencije za elektroničke medije pokazalo je da 78,5 % studenata poznaje pojam fact-checkinga, ali ga redovito primjenjuje tek 22 %, dok 84,5 % podržava njegovo uvođenje u obrazovanje [6]. Slične rezultate donosi i projekt EduMediaTest, prema kojem 81 % učenika i studenata smatra da u školskim kurikulumima nedostaje više praktičnih sadržaja iz područja medijske pismenosti [7]. Za nastavnike to ne znači uvođenje novih sadržaja, nego prilagodbu postojećih nastavnih aktivnosti radu s aktualnim medijskim primjerima čime se škola izravno uključuje u razvoj odgovornog odnosa učenika prema informacijama u digitalnom prostoru.
Literatura
[1] HRT. (2025). Osvještavanje djece i mladih o digitalnom otisku i dezinformacijama. https://magazin.hrt.hr/mladi/osvjestavanje-djece-i-mladih-o-digitalnom-otisku-i-dezinformacijama-12088883
[2] Borić B, Vojnović S, Pavlović D, Gašparac G. Priručnik za razvoj kompetencija u fact-checkingu: Od temelja do naprednih pristupa. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, BorEco Consulting d.o.o.; 2024. Dostupno na: https://ekoninfochecker.efri.uniri.hr/Prirucnik.pdf
[3] EFCSN. (2025). Code of Standards. https://efcsn.com/code-of-standards/
[4] IFCN. (n.d.). IFCN Code of Principles. https://ifcncodeofprinciples.poynter.org/
[5] College of Staten Island Library. (2025). Web Sites for Fact Checking – Misinformation and Disinformation. https://library.csi.cuny.edu/misinformation/fact-checking-websites
[6] Tportal. (2025, 9. listopada). Visoka svijest o fact-checkingu, ali izazovi u praksi provjere činjenica medu studentima. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/visoka-svijest-o-fact-checkingu-ali-izazovi-u-praksi-provjere-cinjenica-medu-studentima-20251009
[7] Agencija za elektroničke medije. (2022, 8. svibnja). Djeca i mladi žele više medijske pismenosti u školama. Medijska pismenost. https://www.medijskapismenost.hr/djeca-i-mladi-zele-vise-obrazovanja-iz-podrucja-medijske-pismenosti-u-skolama/
