Uvod
Suvremeni obrazovni sustavi sve više naglašavaju potrebu za aktivnim i iskustvenim učenjem koje nadilazi granice učionice. Terenska nastava omogućuje učenicima neposredno upoznavanje sadržaja koje uče, čime se povećava razumijevanje i dugoročnost usvojenog znanja. Osim kognitivnih postignuća, ovakav oblik nastave doprinosi razvoju socijalnih i emocionalnih kompetencija učenika.
Cilj ovog rada je istaknuti važnost terenske nastave kroz prikaz konkretne provedbe jednodnevnog posjeta učenika Osnovne škole Popovac gradu Đakovu.
Prikaz provedbe terenske nastave u srcu Đakovštine
Učenici Osnovne škole Popovac sudjelovali su na terenskoj nastavi u Đakovu u okviru izvannastavnih aktivnosti (B1 program) „Ruke dobrote“, „Svjetionici vjere“, „GameLab“ i „Web novinari“. Program je osmišljen kao interdisciplinarno iskustvo koje povezuje medijsku, kulturnu, društvenu i digitalnu pismenost.
Posjet je započeo obilaskom Radio Đakova, gdje su se učenici upoznali s radom radijske postaje, procesom nastanka i emitiranja programa te ulogom medija u suvremenom društvu.
Učenici uključeni u aktivnost Web novinari, pod mentorstvom učitelja Gorana Podunavca, prethodno su pripremili pitanja, koja su tijekom posjeta i postavljali, aktivno sudjelujući u razgovoru i dobivajući odgovore iz prve ruke.
Poseban naglasak stavljen je na promišljanje o ulozi radija u današnjem vremenu, pri čemu su učenici istraživali zašto je radio, unatoč promjenama u medijskim navikama mladih, i dalje važan kao brz, dostupan i pouzdan izvor informacija. Ova aktivnost posebno je pridonijela razvoju medijske pismenosti, komunikacijskih vještina te razumijevanju odgovornosti u javnom informiranju.
Nakon toga učenici su posjetili Katedralu svetog Petra u Đakovu, gdje su razgledavanjem njezine unutrašnjosti te silaskom u kriptu upoznali bogatu kulturno-povijesnu i religijsku baštinu te razvijali svijest o važnosti očuvanja kulturnih vrijednosti. Prethodno su na satima Vjeronauka, pod mentorstvom vjeroučiteljice Sanje Kopunović Legetin, istraživali povijest đakovačke katedrale, odnosno „stolne crkve“, kako ju je nazivao njezin graditelj Josip Juraj Strossmayer.
Učenici su saznali da je katedrala građena između 1866. i 1882. godine te da je posvećena 1. listopada 1882. godine, nakon šesnaest godina gradnje. Posebno su se upoznali s povijesnim okolnostima njezina nastanka, kao i s činjenicom da je svečanu posvetu predvodio senjski biskup Josip Posilović misom na staroslavenskom jeziku.
Tijekom pripreme za terensku nastavu u Đakovu učenici su razumjeli širi značaj katedrale kao simbola jedinstva, duhovnosti i kulturnog identiteta, ali i njezinu posebnost u arhitektonskom i povijesnom kontekstu – kao važnog sakralnog objekta na granici zapadnog i istočnog kršćanskog svijeta u vrijeme njezina nastanka.
Tijekom samog posjeta učenici su povezali prethodno stečena znanja s neposrednim iskustvom, postavljali dodatna pitanja i produbili razumijevanje viđenog. Poseban interes izazvao je obilazak kripte, jedne od najvećih u ovom dijelu Europe, u kojoj se nalazi nadgrobni spomenik biskupa Strossmayera.
Učenici su saznali kako je prvotno bila planirana izgradnja četiri oltara, no zbog velike vlage realiziran je samo jedan. Ovakav pristup učenju omogućio je učenicima dublje razumijevanje sadržaja povezivanjem teorijskog znanja i neposrednog iskustva, čime je dodatno osnažena njihova motivacija i interes za kulturnu i povijesnu baštinu.
Učenici su tijekom posjeta Ergeli Đakovo iz prve ruke upoznali tradiciju uzgoja konja koja na ovom području traje više stoljeća. Tijekom obilaska Pastuharne u središtu grada vidjeli su pastuhe lipicanske pasmine. Saznali su kako izgleda svakodnevni rad na ergeli, na koji se način brine o konjima te koliko je zahtjevan proces njihova uzgoja i treniranja.
Poseban interes izazvala je činjenica da su lipicanci poznati po svojoj eleganciji, snazi i disciplini, što ih čini jedinstvenima u svijetu konjarstva. Tijekom posjeta učenici su vidjeli i vrijedne povijesne zapise, rodovnike konja te brojne nagrade i pehare osvojene na natjecanjima, čime su dodatno osvijestili važnost i ugled ergele na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Učenici su zatim posjetili Edukido Đakovo, gdje su sudjelovali u edukativnoj radionici koja objedinjuje učenje i igru kroz primjenu LEGO® kocki kao didaktičkog alata. Program se temelji na problemskom pristupu učenju, pri čemu učenici dobivaju zadatak koji trebaju samostalno riješiti koristeći kreativnost, logičko razmišljanje i suradnju.
Tijekom radionice učenici su gradili vlastite svjetove, osmišljavajući i konstruirajući rješenja na temelju zadane teme, čime su aktivno sudjelovali u procesu učenja i razvijali svoje kreativne i tehničke vještine.
Ova aktivnost bila je izravno povezana s izvannastavnom aktivnošću GameLab, koju vodi učiteljica Silvija Švelinger, a koja je ujedno sudjelovala i u pratnji učenika. Sudjelovanjem u radionici učenici su imali priliku primijeniti i proširiti znanja i vještine koje razvijaju kroz GameLab, osobito u području digitalne pismenosti, logičkog razmišljanja, rješavanja problema i kreativnog izražavanja.
Za razliku od klasičnih pristupa, učenicima nisu ponuđene gotove upute ili modeli rješenja, već su potaknuti na istraživanje, postavljanje vlastitih strategija i donošenje zaključaka. Na taj način razvijaju neovisnost u učenju, analitičko razmišljanje te sposobnost rješavanja problema. Nakon praktičnog dijela aktivnosti uslijedila je refleksija, tijekom koje su učenici predstavljali svoje radove, objašnjavali način rješavanja zadatka i razmjenjivali zapažanja. Ovakav oblik rada dodatno potiče komunikacijske vještine, samopouzdanje i motivaciju za učenje.
Učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost Web novinari tijekom terenske nastave aktivno su pratili i dokumentirali sve aktivnosti fotografiranjem, a po povratku su izradili novinarski izvještaj, primjenjujući pritom znanja i vještine stečene u radu sekcije.
Ova terenska nastava financirana je u okviru Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“, čime je učenicima omogućeno sudjelovanje bez financijskog opterećenja.
Zaključak
Terenska nastava predstavlja vrijedan i neizostavan dio suvremenog obrazovanja jer omogućuje učenicima aktivno, iskustveno i smisleno učenje. Primjer Osnovne škole Popovac pokazuje kako dobro organizirana terenska nastava može povezati različita područja učenja te značajno povećati motivaciju i angažman učenika.
Zahvaljujući ovakvim aktivnostima učenici ne samo da stječu nova znanja, već razvijaju i ključne životne vještine koje su nužne za njihovo daljnje obrazovanje i osobni razvoj. Stoga je važno kontinuirano poticati i razvijati ovakve oblike nastave u školskom sustavu.
Literatura
- https://edukido.hr/ (Pristupljeno: 29. ožujka 2026.)
- https://ergela-djakovo.hr/hr/o-ergeli/pastuharna/ (Pristupljeno: 29. ožujka 2026.)
- https://djos.hr/katedrala-sv-petra-dakovo/ (Pristupljeno: 29. ožujka 2026.)
- https://www.facebook.com/radiodjakovo.hr/posts/pfbid02hQjY8ConWqKQnMpfgZ1Picb4rcZp8ZxfWPAjcAkQz62Z2HUQb1n5bQH73pjhKPgSl (Pristupljeno: 29. ožujka 2026.)
