prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Istraživački pristup u nastavi Prirode i društva

Predmet Priroda i društvo u prvom razredu svojim konceptima i istraživačkim pristupom omogućuje učeniku aktivno, istraživačko i iskustveno učenje. Razvoj prirodoslovne pismenosti učenika potrebno je započeti već od prvog razreda jer od najranije dobi djeca promatraju svijet oko sebe, opažaju promjene i tome se prilagođavaju.

 

 

Upravo su promatranje, opažanje i opisivanje ono na što je u prvom razredu potrebno staviti naglasak kako bismo postupno osposobili učenike za istraživačko učenje.  

Kod istraživačkog pristupa učenju treba obuhvatiti iskustveno učenje, učenje otkrivanjem i istraživačko učenje.

U istraživačkoj nastavi prirode i društva naglasak treba biti više na istraživanju, nego na ilustriranju.

Primarno mjesto zauzima zornost koja se može ostvariti:

 • promatranjem prirode i prirodnih pojava,

 • eksperimentom (pokusom),

 • praktičnim radom.

U Osnovnoj školi Milan Brozović već dugi niz godina radi se na istraživačkom pristupu poučavanja u nastavi Prirode i društva.

Primjer ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Priroda i društvo primjenom istraživačkog pristupa. 

Primjeri istraživačkog poučavanja u prvom razredu:

1. primjer

Dan voda – nastava na daljinu

Priroda i društvo

PID OŠ A.1.1.  Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. 

  • razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima 
  • otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva 

1. pokus: Istražite svojstva vode

a) Otvori vodovodnu slavinu. Što opažaš?

Voda iz vodovodne slavine _____________________.

b) Vodu ulij u čistu čašu. Promotri njezinu boju. Pomiriši je i kušaj. Kakve je boje? ________________

Kakvog je mirisa? _____________________

Kakvog je okusa? _____________________

Zaključak: učenici iznose ideje za rješavanje pitanja/problema.

Voda je ___________ boje, mirisa i okusa

2. pokus: Kako nastaje zvuk?

Pribor:

  • Čaše (bolje su one s tanjim rubovima, poput čaša za vino)
  • Voda

Upute:

  1. Prvu čašu nemojte napuniti s vodom.
  2. Umočite prst u vodu i zatim lagano pređite prstom preko ruba čaše.
  3. Što čujete?
  4. Drugu čašu napunite s ¼ vode. Ponovite postupak s mokrim prstom. Kakav zvuk sad čujete?
  5. Treću čašu napunite s ½ vode. A posljednju možete cijelu napuniti.
  6. Zabilježite svoje rezultate i svoja opažanja.

Zaključak: učenici iznose svoja opažanja.

Dodatna pitanja za učenike:

Je li zvuk različit u svim čašama? Kako se zvuk mijenja?

Objašnjenje:

Zvuk je prouzrokovan vibracijama. Potrebno je nešto što vodi sam zvuk od njegovog izvora do osobe koja ga čuje, a to nešto se naziva posrednik ili medij. Posrednik može biti zrak, voda, predmeti, drvo i tlo.

3. pokus: Voda koja bježi

Pribor:

  • Najmanje 2 čaše s vodom
  • Jedna prazna čaša
  • Papirnati ručnici ( može I komad wc papira)
  • Boja za kolače radi boljeg vizualnog dojma

Upute za rad:

  1. Dvije čaše napunite s vodom.
  2. Postavite ih na nešto uzvišenu podlogu.
  3. U njih ulijte nekoliko kapi boje za kolače.
  4. Stavite u svaki suhi papirnati ručnik. I neka završetak papirnatog ručnika ide u praznu čašu.
  5. Promatrajte što se događa, pokus traje neko vrijeme.

Zaključak: učenici iznose svoje opažanje pokusa.

Objašnjenje: nakon nekoliko minuta vaš papirnati ručnik će postati mokar, a nekoliko minuta iza toga prazna čaša će se početi puniti. Zašto se ovo događa?!

Ova pojava poznatija je pod nazivom “kapilarni učinak”. Voda se kreće uz pomoć vlakana u papirnatim ručnicima.

2. primjer

Jesen, zima, proljeće

PID OŠ A.B.C.D.1.1. Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija. 

Razrada ishoda:  

  • opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima 
  • crta opaženo i označava/imenuje dijelove 
  • prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju 
  • postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi   
  • postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama 
  • objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo 
  • uočava probleme i predlaže rješenja 
  • raspravlja, uspoređuje i prikazuje na različite načine rezultate  – crtežom, slikom
  • donosi jednostavne zaključke  

Opažanjem i praćenjem promjena u prirodi u svome neposrednom okolišu učenik bilježi promjene, opisuje viđeno, prikazuje crtežom i predstavlja dobivene rezultate, na primjer vremenske promjene, promjene u biljnome i životinjskome svijetu.

Promatranje pojava i promjena u prirodi kroz godišnja doba.

Učenici prvog razreda promatrali su jesen na način da su stvarali vremensku prognozu prema sljedećim uputama.

Promatranje je postupak usmjeravanja pozornosti u određenom smjeru sa zadaćom spoznavanja svojstava predmeta i njihovih promjena, kakve one jesu, ne mijenjajući ih.

Promatranje prirode – prognoza vremena JESEN

Kakvi su vremenski uvjeti za tvog boravka u šumi? Primjećuješ li neke od ovih pojava​

Bit će lijepo vrijeme…

  • ako nakon zalaska sunca ima puno rose
  • pauci plete mreže dugih niti
  • ptice pjevaju rano ujutro
  • mačke i psi spavaju nepomično
  • jutarnja se magla brzo razilazi

Bit će lošije vrijeme…

  • ptice slijeću na električne vodove
  • mačke se pomno i dugo ližu i uređuju
  • miris trave i drveća postaje jači
  • pčele ostaju u košnicama   

Dolaskom u učionicu iznosili su svoja opažanja koja su bilježili određen period kod kuće i u obližnjoj šumi.

Na osnovu dobivenih podataka slagala se vremenska prognoza.

Zima

Učenici prvog razreda godišnje doba zima promatrali su u šumi u suradnji s Lovačkim društvom „Lisjak“. Obišli su sve staze i dijelove šume Loza i Lužina. Lovci lovačkog društva održali su predavanje o životinjama koje žive u šumi, njihovoj prehrani i suživotu. Učenici su imali priliku upoznati određene pojmove: čeka (osmatračnica), bojler (spremnik za hranu), pojilište, solnica. Sa sobom su ponijeli hranu (jabuke, stari kruh, kukuruz, povrće) kako bi nahranili životinje zimi.

Učenici su u školi izrađivali hranilice za ptice.

Upute za izradu hranilice:

  1. Sjemenke za divlje ptice
  2. Šrot ili masnoća
  3. Brašno
  4. Voda

Sve sastojke dobro izmiješati i oblikovati u kuglice, kuglice zamotati u mrežicu.

Hranilice za ptice objesili smo u šumi Loza kako bi ptice lakše preživjele zimu.

Proljeće

Nastava na daljinu

Učenici su kod kuće odradili sljedeći zadatak.

Ispitaj!                                            

Uberi jedan listić kadulje i pomiriši. Opiši što osjećaš?  Uzmi malo tankog papira i presavij ga, a između njega postavi svježi list kadulje. Pritisni ga. Što primjećuješ? Podigni papir prema svjetlu. Što opažaš?    

Svoja su opažanja bilježili u pisankama.

Samovrednovanje nakon odrađene aktivnosti u nastavi na daljini.

Samovrednovanje aktivnosti

Zadovoljan sam svojom aktivnošću.        DA NE

Postigao sam najbolje što sam mogao.   DA NE

Većinu poslova obavio sam sam.             DA NE

Za aktivnost u skupini koristila mi je suradnja s ostalim članovima. DA NE

Provođenjem nastave Prirode i društva zalažem se za aktivnu izvanučioničku nastavu u kojoj učenici vlastitim naporima stječu znanja gdje god je to moguće. U takvoj nastavi učenik otkriva samostalno poput znanstvenika koji otkriva za znanost posve nova saznanja.

Niti jedna učionica, ma kako ona dobro bila opremljena, niti jedan udžbenik ne mogu zamijeniti odlazak u prirodu.