Pristup internetu omogućio je takav komunikacijski kanal koji u svakom trenutku može isporučiti traženu informaciju te tako moguća je laka dostupnost obrazovnih materijala, interaktivnih platformi i mrežnih stranica za učenje ali naravno i drugih sadržaja, uključujući i one nepoželjne.
Mnoge su mogućnosti koje internet pruža u obrazovnom pogledu. Od aplikacija za učenja stranih jezika, raznih obrazovnih igara, multimedijskih enciklopedija, digitalnih udžbenika i lektira, online zajednica za učenje ili pomoć u učenju kroz grupa za raspravu ili tematskih foruma, pa do raznolikih simulatora koje na vizualno primamljiv način zorno predočuju procese.
Međutim u svoj toj komunikaciji neizbježno je da i svi navedeni sustavi prikupljaju podatke o svojim korisnicima stoga kroz Priručnik za digitalno građanstvo s učenicima šestog razreda provedena je radionica na temu digitalnog učenja gdje smo željeli doznati što sve učenici smatraju učenjem u digitalnom svijetu.
Za potrebe provedbe navedenog istraživanja korišten je radni listić u navedenom priručniku a obuhvaćen je jedan razredni odjel šestog razreda Osnovne škole Jurja Dobrile iz Rovinja (n=19).
U nastavku naveden je postotak kojim učenici smatraju određenu tvrdnju učenjem:
- 16 % pregledavanje TikToka
- 21 % proces izrade mema
- 42 % pregledavanje objava na društvenim mrežama s hashtagom #books ili #BookTok
- 58 % igranje Minecrafta na mreži s prijateljima
- 68 % sudjelovanje u e-tečaju koji organizira španjolska organizacija o tome kako koristiti umjetnu inteligenciju
- 74 % streaming na engleskom, njemačkom ili španjolskom jeziku
- 79 % učenika učenjem smatra gledanje videozapisa na internetu i sudjelovanje u međunarodnom forumu o glazbi,
- 84 % slušanje podcasta o slavnim osobama i drugim ljudima iz svijeta popularne kulture i praćenje internetskih stranica i kanala o astronomskim pojavama (npr. radara za prognozu polarne svjetlosti)
- 89 % pregledavanje internetske stranice o automobilima
- 95 % gledanje videozapisa igranja na engleskom jeziku.
Veće razlike u odgovorima prema spolu utvrđene su samo u slučaju izrade mema veći postotak djevojčica u odnosu na dječake navedeno smatra učenjem, te za tvrdnju kako igranje Minecrafta na mreži s prijateljima veći postotak dječaka u odnosu na djevojčice navedeno smatra učenjem.
Analiziramo li pojašnjena učenika o tome kako svaka tvrdnja pomaže učenje dobili smo podatke kako gledanje videozapisa na internetu može poslužiti za učenje ako pritom gledamo video zapise vezane uz određene teme u nastavnim predmetima.
Za tvrdnju sudjelovanje u međunarodnom forumu o glazbi učenici su naveli kako time učimo o glazbi ali i vježbamo strane jezike. Za tvrdnju oko izrade mema izjavili su kako time vježbaju rad u aplikaciji i svoju kreativnost. Za tvrdnju oko streaminga na engleskom, njemačkom ili španjolskom jeziku pojasnili su kako time vježbaju strani jezik, dok kod slušanje podcasta o slavnim osobama i drugim ljudima iz svijeta popularne kulture upoznaju slavne osobe, gdje su živjeli, što su radili, kako su postali slavni ali i imaju mogućnost upoznati druge kulture. Za tvrdnju pregledavanje objava na društvenim mrežama s hashtagom #books ili #BookTok smatraju kako mogu naučiti nešto o knjigama ali i dobiti ideju o tome što oni mogu postavljati na društvene mreže. Za tvrdnju igranje Minecrafta na mreži s prijateljima smatraju kako jača suradnju i potiče logičko razmišljanje. U slučaju tvrdnje kako praćenje internetskih stranica i kanala o astronomskim pojavama je isto učenje uglavnom smatraju kako mogu naučiti nešto novo što dosad nisu učili u školi, dok za tvrdnju gledanje videozapisa igranja na engleskom jeziku vježbaju strani jezik i nauče kako nešto riješiti u računalnim igrama. Pregledavanje TikToka može ih poučiti različitim područjima ali smatraju kako videa treba izabrati jer većina nije poučna. Pregledavanje internetske stranice o automobilima može ih naučiti nešto o automobilima ili možda čak i načinu popravljanja automobila. Na kraju za tvrdnju o sudjelovanju u e-tečaju koji organizira španjolska organizacija o tome kako koristiti umjetnu inteligenciju smatraju kako uče jezik ali i nove tehnologije.
Istraživanje je zapravo pokazalo kako učiti se može zaista iz različitih izvora, pa čak i iz onih za koju bi na prvu pretpostavili kako ne pružaju nikakav obrazovni materijal, već isključivo zabavu.
Navedeno ukazuje kako mladima danas internet uistinu pruža mnogo mogućnosti za učenje iz raznovrsnih izvora te ostaje na nama učiteljima da ih pravilno usmjerimo i osvijestimo kako postoje i tradicionalni izvori iz kojih je moguće naučiti mnogo toga. Također ih je potrebno upozoriti i na brigu o tome koliko vremena provode u digitalnom svijetu.
Vidljivo je također kako percepcija izvora za učenje uistinu je šarolika te svedena je na individualnu razinu stoga svaka osoba poima izvore učenja prema vlastitom izboru uzimajući u obzir vjerojatno i stečeno iskustvo.
Literatura:
[1.] Dasović, D., Rakić, D., Slišurić, K., Janeš, S., Blašković, V., Sokol, G., Majdandžić, V., Hainc, M., Blažić, A., Kujundžić, M., Mijović, D., Valečić, H., Marinić, N. i Kralj, L. (2025). Priručnik za digitalno građanstvo. Sisak: Suradnici u učenju.
