Istraživanje – Uloga knjige u doba pandemije

Učenici su dio školske godine 2019./2020. nastavu pratili online. Istraživanjem se željelo utvrditi kolika je uloga knjige u doba pandemije Covid-19.

Anketom su ispitane čitalačke navike tijekom online nastave, kako učenika, tako i njihovih roditelja. Isto tako, nastojalo se doći do informacija o tome koliko učenici čitaju, što čitaju, vole li više čitati tiskanu knjigu ili e-knjigu. Pored toga, nastojalo se utvrditi je li se tijekom pandemije u obitelji čitalo više i što se čitalo osim lektirnih naslova. Anketa je provedena u dvije osnovne škole: Osnovna škola Trilj i Osnovna škola Pujanki. Sudjelovala su 243 učenika, od toga je bilo 88 učenika 2. razreda, 77 učenika 3. razreda i 84 učenika 4. razreda.

Tijekom pandemije COVID-19 došlo je do velikih globalnih civilizacijskih promjena. Promjene su zahvatile i odgojno-obrazovni sustav i učenici nastavu pratili online. Online nastava utjecala je na učitelje, učenike, ali i njihove roditelje. Bilo je važno održati kvalitetu nastave i pristup čitanju i u novonastalim uvjetima. Koliko se zaista u tome uspjelo i kolika je uloga knjige u doba pandemije ispitano je anketom koja se sastojala od deset pitanja. Iz odgovora na pitanje Knjige čitam redovito, povremeno, rijetko zaključuju: Što su učenici stariji to manje čitanju. Razlozi tome što imaju više obveza u školi, ali i trend čitanja pada s rastom godina. Iz drugog pitanja, Najčešće čitam: slikovnice, časopise, knjige ili stripove, može se vidjeti kako učenici najčešće čitaju knjigu jer im je to najdostupniji mediji koji imaju u svojim obiteljskim domovima. Čitao sam e-knjigu, glasi treće pitanje. Preko 50 % ispitanika za vrijeme pandemije imalo je lektiru u obliku e-knjige. Oni koji nisu imali e-knjige imali su kod sebe tiskanu knjigu tako da nije bilo potrebe za e-lektirom. Na četvrto pitanje u kojem se ispitivalo što učenici čitaju, pisali su koje su e-knjige čitali. Odgovorili su: Pripovijest o dr. Dolittleu, Bijeli jelen, Maca papučarica, Hrabrica, Miševi i mačke naglavačke, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Priče iz davnine, Anica i sportski dan, Tratinčica, Plesna haljina žutog maslačka…. Na pitanje tko im je pomogao čitati knjigu, učenici mlađe školske dobi odgovorili su kako su im u velikoj mjeri knjigu čitali roditelji. Razlog je što nisu još naučili sva slova i nisu tako dobri čitači kao učenici viših razreda. Na pitanje što više vole čitati: e- knjigu ili tiskanu knjigu, više od 80 % učenika odgovorilo je da voli čitati tiskanu knjigu. Taj odgovor zapravo daje nadu da tiskana knjiga ima budućnosti. U vrijeme pandemije više od 68,5 % učenika  je imalo e-lektiru. Ostali učenici su imali već posuđene lektire pa nije bilo potrebe za e-lektirom. U vrijeme pandemije više sam vremena proveo/la čitajući knjige. Učenici prvog razreda su najviše čitali, razlog tome je zadatak učitelja/ice da vježbaju čitanje. Učenici četvrtog razreda su najmanje vremena proveli čitajući. U vrijeme pandemije više sam vremena proveo/la čitajući knjige. Veseli podatak da je više od 50 % učenika više čitalo. Na pitanje jeste li primijetili da se u obitelji više čitalo, anketa je pokazala da su obitelji u Trilju puno više čitale nego obitelji u Splitu. Jedan od razloga je i to što su obitelji splitskih školaraca u radnom odnosu, imaju stalno zaposlenje. Na kulturu čitanja ne bi smjele utjecati nove i nepoznate situacije poput pandemije ili online nastave. Učitelji/ice pronalaze načine i motivaciju u postizanju toga cilja pokazujući sva svoja stručna umijeća i sposobnosti.