Terenska nastava predstavlja oblik organizirane izvanučioničke nastave čiji je temeljni cilj omogućiti učenicima izravan kontakt s nastavnim sadržajima u autentičnom kontekstu. Za razliku od teorijskog učenja u zatvorenom prostoru učionice, terenska nastava omogućuje višesenzorno iskustvo, razvija kritičko mišljenje, interkulturalne kompetencije te socijalne i komunikacijske vještine. Učinkovito povezuje različite nastavne predmete i potiče učenike na aktivno sudjelovanje u vlastitom procesu učenja.
Iskustveno učenje
Iz pedagoške perspektive, terenska nastava ima višestruku funkciju i značajan doprinos cjelovitom razvoju učenika. Prvenstveno, iskustveno učenje koje proizlazi iz izravnog kontakta s predmetom učenja, ostavlja dugoročniji trag u razumijevanju i pamćenju informacija. Takva nastava ujedno je i izrazito interdisciplinarna jer integrira znanja iz različitih nastavnih područja čime se potiče holistički pristup obrazovanju.
Osim kognitivnih aspekata, terenska nastava doprinosi socijalizaciji: učenici razvijaju suradničke vještine, osjećaj pripadnosti skupini te međusobno povjerenje i odgovornost. U tom je kontekstu, važan i razvoj samostalnosti, budući učenici izvan uobičajenih školskih okvira preuzimaju odgovornost za vlastito ponašanje, upravljanje vremenom i sigurnost. Dodatno, učenje u novom i dinamičnom okruženju povećava motivaciju pri čemu se sadržaji povezuju s konkretnim životnim situacijama, a pozitivna emocionalna iskustva dodatno jačaju angažman i zadovoljstvo, pridonoseći afektivnom razvoju pojedinca.
Svijest o vrijednosti i značaju kulturnih i povijesnih lokaliteta
Učenici prvih razreda Gimnazije Vukovar sudjelovali su u razdoblju od 14. do 17. lipnja 2025. na višednevnoj terenskoj nastavi u Italiji. Program je obuhvaćao posjete trima gradovima bogate kulturne i povijesne baštine: Padovi, Veroni i Veneciji.
Obrazovni ciljevi ove terenske nastave bili su višestruki i usmjereni na sveobuhvatan razvoj učenika u kontekstu izravnog susreta s europskom kulturnom i umjetničkom baštinom.
Terenskom se nastavom
nastojalo potaknuti svijest o vrijednosti i značaju kulturnih i povijesnih lokaliteta, omogućiti učenicima da stečena znanja iz povijesti, geografije, latinskog jezika i stranih jezika primijene u stvarnim, autentičnim situacijama te ih istodobno senzibilizirati za važnost tolerancije, međusobnog poštovanja i suradnje u skupnom radu.
U Padovi su učenici razgledali baziliku sv. Antuna, Prato della Valle i Sveučilište u Padovi, gdje su kroz stručno vodstvo imali priliku upoznati se s bogatom humanističkom i znanstvenom tradicijom jednoga od najstarijih europskih sveučilišta.
Povezivanje književnih i povijesnih sadržaja
U Veroni su posjetili istaknute lokalitete vezane uz antičko i renesansno naslijeđe, uključujući Arenu, Piazzu delle Erbe, Piazzu dei Signori te Julijinu kuću. Poseban naglasak stavljen je na intertekstualnu povezanost grada s djelima Williama Shakespearea, što je pružilo priliku za povezivanje književnih i povijesnih sadržaja.
U zabavnom parku Gardaland, učenici su imali priliku za opuštanje, rekreaciju i neformalno druženje. Iako je riječ o zabavnom sadržaju, boravak u Gardalandu imao je i važnu socijalizacijsku dimenziju te je pridonio jačanju grupne kohezije i pozitivne emocionalne klime unutar skupine.
Posljednji dan bio je posvećen Veneciji, gdje su obišli Trg sv. Marka, baziliku sv. Marka, Duždevu palaču, most Rialto i most uzdaha. U tom su kontekstu imali priliku promišljati i o suvremenim izazovima urbanizma, održivog turizma i očuvanja kulturne baštine u jedinstvenom gradskom okruženju.
Povezivanje gradiva s neposrednim doživljajem
Refleksija i evaluacija, provedene nakon povratka, pokazale su visoku razinu zadovoljstva učenika i nastavnika. Učenici su istaknuli kako im je ovo iskustvo omogućilo povezivanje gradiva s neposrednim doživljajem, produbljivanje razumijevanja europskog kulturnog konteksta te jačanje razredne i generacijske povezanosti.
Izvanučionička nastava opravdano zauzima važno mjesto u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu, pri čemu učenici napuštaju pasivnu ulogu promatrača i postaju aktivni sudionici koji angažirano i smisleno sudjeluju u vlastitom učenju, dok znanje pritom prestaje biti apstraktna informacija te poprima osobnu, iskustvenu i trajnu dimenziju.
Pedagoški promišljena i stručno organizirana terenska nastava nadilazi okvire formalnog kurikuluma i pridonosi oblikovanju cjelovitih, samopouzdanih i kulturno osviještenih mladih ljudi, osposobljenih za odgovorno i promišljeno djelovanje u suvremenom društvu.
