Pitanje, koje muči i znanstvenike, postoji li na Zemlji mjesto toliko udaljeno i nepristupačno da ga dosad nitko nije ni primijetio.
Geografija ima termin upravo za takva mjesta – nepristupačni polovi. „Pol nepristupačnosti označava mjesto koje je najzahtjevnije za doseći zbog udaljenosti od zemljopisnih oblika koji bi mogli omogućiti pristup tom mjestu“, objasnili su iz zemljopisnog odsjeka kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari.
Polovi nepristupačnosti obično su kontinentalne ili oceanske točke. Kontinentalni su polovi dijelovi kopna najudaljeniji od obale, primjerice Euroazijski pol nepristupačnosti je u pustinji na sjeverozapadu Kine na granici sa Kazahstanom. Oceanski je ekvivalent Point Nemo u Južnome Pacifiku, točka udaljena gotovo 2700 kilometara od najbližeg kopna, otoka Pitcairn.
Najudaljeniji je otok na svijetu nenastanjeni Bouvet na jugu Atlantskog oceana i u vlasništvu je Norveške od 1930. godine.
Otok nažalost ima malo za ponuditi avanturistima željnih bijega od civilizacije. Zbog oštrih vremenskih uvjeta, otok je dom tek lišajevima, mahovini i gljivicama koji rastu na dijelovima koji nisu smrznuti. Od životinja mogu se pronaći albatrosi, kraljevski pingvini i druge ptice koje podnose niske temperature.
Postoji li onda mjesto na koje čovjek još nije kročio? „Ljudska je vrsta izmijenila Zemlju i ostavila svoj trag gotovo svagdje“, kaže Reinhold Leinfelder, geobiolog na sveučilištu u Berlinu. Čak i na Nemu vide se tragovi civilizacije – mikroplastika.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Hrvatske radiotelevizje.
