“Već smo izgubili kad su u pitanju ledenjaci jer je koncentracija CO2 već jako visoka i postoji rizik da će razina mora nastaviti rasti tisućama godina koje dolaze”, rekao je AFP-u glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Topljenje ledenjaka ne može se zaustaviti, “osim ako se ne pronađe neki način da se ukloni CO2 iz atmosfere”, rekao je.
Grenland i Antarktika najugroženiji
Ledenjaci su ključni za život jer je voda nastala otapanjem ledenjaka nužna kao resurs pitke vode i zdravih ekosustava. Za poljoprivredu, industriju i proizvodnju “čiste“ energije bitno je i koliko se brzo tope jer je to nužna zaliha pitke vode na planetu Zemlja. Najugroženija su područja Grenlanda i Antarktike. Znanstvenici smatraju da bi se ledenjaci u potpunosti mogli otopiti već 2050. godine te izazvati ugrozu milijuna ljudi na Zemlji.
Budući da ima veliki utjecaj na ljude i planet zajednički se radi na rješavanju klimatskih promjena i globalne krize vode posljednjih godina ovog stoljeća. Kao najbitnije je smanjivanje emisije ugljika kao i davanje potpore lokalnim strategijama koje su usmjerene na prilagodbu ledenjacima koji se smanjuju. Planet postaje sve topliji zbog klimatskih promjena, a ledenjaci se smanjuju te vodni ciklus postaje nepredvidljiv i sklon ekstremima. Povlačenje ledenjaka prijeti pustošenjem, mijenjaju se tokovi otopljene vode, nastaju poplave gdje ne bi uobičajeno trebale biti, suše gdje se nikad nisu ranije pojavljivale, opasna klizišta koja uništavaju naseljena mjesta i porast razine mora što utječe na živote milijarde ljudi i oštećuje ekosustave.
Oblaganje ledenjaka podvodnim “zavjesama”
Svjesnost o načinu na koji vrednujemo i cijenimo vodu – bogatstvo koje smo dobili na dar, odredit će sadašnji i budući način upravljanja njome. Jesmo li i koliko spremni na nove iskorake smanjenja stakleničkih plinova kako bi zaustavili ubrzano topljenje ledenjaka. Uvjerenje da je to problem drugih, a ne nas samih i da će to netko već u svijetu riješiti, u ovom trenutku smatra se neozbiljnim reagiranjem na izuzetno složen problem koji će nas dovesti do uništenja. Znanstvenici već ozbiljno rade na tom problemu i predlažu oblaganje ledenjaka podvodnim “zavjesama“ kako ne bi toplo more došlo u kontakt s ledenjakom.
John Moore, stručnjak za ledenjake, planira sa svojom ekipom kolega sa Sveučilišta Cambridge preseliti jedan norveški fjord kako bi utvrdili može li se to izvesti i koliko je učinkovito i sigurno za okoliš predloženo tehnološko rješenje. 50 milijardi dolara za oblaganje ledenjaka zvuči puno, no koliko će nas stajati zaštita od porasta mora na obalama? Je li to uistinu vrijedan pokušaj spašavanja od posljedica ili ćemo pričekati dok uopće ne bude ni jednog rješenja?
Svjetski dan voda posvećen ledenjacima
Ove godine “Svjetski dan voda” posvećen je brizi o topljenju ledenjaka. Kad bi se otopio najveći ledenjak na svijetu razina mora bi se podigla za 65 cm. Koliko smo već zakasnili spriječiti posljedične katastrofe po život ljudi i eko svijeta?
