Suradnja je bila između predmeta Prirode i Geografije. U učenika su nastojali razvijati svijest o održivom razvoju, posebno se osvrćući na 13. i 14. cilj.
Učenici danas su budući aktivni članovi društva i nositelji odgovornosti na različitim razinama u društvenoj zajednici. Možda će neki učenik ili učenica biti budući gradonačelnik ili političar na visokom položaju. Znanja i vrijednosti koje su oblikovane tijekom školovanja obilježit će odluke koje će donositi, a onda one mogu imati i dalekosežne posljedice. Učenik mora preuzeti odgovornosti za svoje ponašanje i postupke, a jednog dana može i šire utjecati na događanja u svojoj okolini. Odgovornost mora naučiti i prihvatiti kao model ponašanja već tijekom školovanja. U odgoju i obrazovanju za održivi razvoj učenike se ozbiljno priprema za budućnost.
Samo jedan nastavni predmet ne može se baviti problemima održivog razvoja. Uključuju se i povezuju oni predmeti koji imaju odgovarajuće nastavne sadržaje, ali će najčešće u kombinaciji s drugim predmetima moći odgovoriti na pitanja vezana uz odabrani problem. Treba ojačati suradnju među predmetima i među njihovim načinima“viđenja” istog problema, a da se pri tome sam problem ne rascjepka. Dječja darovitost se može razvijati samo u organiziranoj i poticajnoj sredini. Od mnogih sastavnica obogaćenog kurikuluma izdvajamo mogućnost povezivanja nastave iz prirode/biologije i geografije gdje učitelji samostalno izrađuju program zajedničkog rada koji bi trebao potaknuti interes učenika za prirodoslovno područje.
Učenicima uključenima u ovakav oblik nastave, rad u malim skupinama omogućuje razvoj prirodoslovne kompetencije koja objedinjuje oblikovanje znanja, razvijanje vještina, kritičko mišljenje, zaključivanje, otkrivanje povezanosti i međuovisnosti procesa i pojava u njihovom okružju. Cilj izlaganja je bio prikazati primjere dobre prakse koji i darovitim učenicima u ovom obliku rada omogućavaju razvitak kreativnosti i novih ideja koje će ih potaknuti na stvaralačko mišljenje, konstruktivno rješavanje problema i iznalaženje najrazličitijih rješenja te im omogućiti razvoj i ostvarenje njihovih potencijala. Ovakav oblik nastave može se ostvariti u izvannastavnim aktivnostima, ali i uključivanjem darovitih učenika kao „malih mentora“ u redovan oblik nastave. Nastava se može realizirati odmakom od tradicionalnog načina poučavanja primjenom suvremenih nastavnih strategija i suradničkih oblika rada. Iako iziskuje velik angažman učitelja ona ima značajnu ulogu u cjelovitom razvoju učenika. Prikazani primjeri mogu poslužiti kao smjernica učiteljima praktičarima u njihovom radu s učenicima.
Učenicima su ovim radovima posebno ukazali na dva cilja održivog razvoja: 13. odgovor na klimatske promjene i 14. život ispod vode. Učenici su u zanimljivim pokusima istraživali kako se led topi. Promatranjem pokusa trebali su zaključiti topi li se led brže na kopnu ili moru, topi li se brže u slatkoj ii slanoj vodi. Proučavali su što će se događati ukoliko temperatura nastavi rasti. I uvidjeli kako je razina mora sve viša. Usporedili su površinu leda na Arktiku u periodu od 1984.-2016. Led ima veliko značenje za Zemlju, jer apsorbira dio Sunčevog zračenja. Rast temperature zraka utječe i na temperaturu mora, a kako raste tako se i mijenja tok morskih struja koje su iznimno važne za morski svijet. Na primjeru Golfske struje su uvidjeli njenu važnost za klimu sjevernog dijela Europe. Iz ovih radionica nastojali su kod učenika razviti odnos kako bi postao osposobljen član zajednice svjestan odgovornosti prema sebi, drugim ljudima i prirodi.
