Materinji ili materinski jezik termin je kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.
Jezični krajobraz posljednjih je godina doživio duboke promjene, oblikovane povećanim migracijama, brzim tehnološkim razvojem i rastućim prepoznavanjem kognitivnih, društvenih i ekonomskih koristi višejezičnosti.
Mladi ljudi igraju vitalnu ulogu u evoluciji višejezičnosti braneći i revitalizirajući jezike, stvarajući digitalni sadržaj i koristeći tehnologiju kako bi jezična raznolikost bila vidljivija i cjenjenija. Ovi napori jačaju duboku vezu između jezika, identiteta, učenja, dobrobiti i sudjelovanja u društvu, istovremeno ističući potrebu za obrazovnim sustavima koji prepoznaju i podržavaju jezike učenika.
Istodobno, 40% učenika diljem svijeta još uvijek nema pristup obrazovanju na jeziku koji najbolje razumiju. Najviše su pogođeni mladi, migranti i manjine. Rješavanje ovog jaza zahtijeva obrazovne politike i prakse koje u svoju srž ugrađuju višejezično obrazovanje kako bi se promicala uključivost, jednakost i učinkovito učenje za sve.
Višejezično obrazovanje ne promiče samo uključiva društva, već i pomaže u očuvanju nedominantnih, manjinskih i autohtonih jezika. To je temelj za postizanje jednakog pristupa obrazovanju i mogućnostima cjeloživotnog učenja za sve pojedince.
Ipak, zbog procesa globalizacije jezici su sve više ugroženi ili potpuno nestaju. Kada jezici blijede, gubi se i bogata kulturna raznolikost, tradicije, sjećanja te jedinstveni načini razmišljanja i izražavanja.
Svaka dva tjedna nestaje jedan jezik, noseći sa sobom cijelu kulturnu i intelektualnu baštinu. UNESCO procjenjuje da postoji 8324 jezika, govornih ili znakovnih. Od njih se oko 7000 jezika još uvijek koristi. Samo nekoliko stotina jezika je zaista dobilo mjesto u obrazovnim sustavima i javnoj domeni, a manje od stotinu se koristi u digitalnom svijetu.
Višejezična i multikulturalna društva postoje kroz svoje jezike, koji prenose i čuvaju tradicionalno znanje i kulture na održiv način.
S ciljem očuvanja hrvatskog jezika – temeljne sastavnice hrvatskog identiteta i kulture, na prijedlog Matice hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor usvojili su Zakon o hrvatskom jeziku kojim se prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.
