Izbijanjem pandemije virusa SARS-CoV-2 postalo je jasno koliko je važno osigurati dodatnu edukaciju učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o temama iz područja biosigurnosti. Upravo ta potreba bila je snažan poticaj za pokretanje međunarodnog projekta Biosigurnost i biozaštita. Cilj projekta je uvođenje sustavnog poučavanja o zaštiti zdravlja i prevenciji zaraznih bolesti u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske.
Nositelji projekta su: Hrvatsko društvo za biosigurnost, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ iz Zagreba te Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Sudjelovanjem u projektu učenici se upoznaju sa stručnim i znanstvenim pristupom u sprječavanju zaraznih bolesti, usvajaju odgovorno ponašanje prema zdravlju, analiziraju biološke prijetnje, razvijaju digitalne i komunikacijske vještine te populariziraju znanost kroz istraživački rad.
Ove godine državna smotra projekta, održana je od 28. do 30. travnja u Vinkovcima, a okupila je veliki broj učenika i mentora iz cijele Hrvatske.
Gimnaziju Vukovar predstavljale su učenice Iva Ivankiv i Anastasia Đurić s istraživačkim radom pod nazivom „Hripavac – bolest prošlosti koja prijeti sadašnjosti“. Cilj rada bio je istražiti kako promjene u stopi procijepljenosti utječu na incidenciju hripavca kao javnozdravstvenog problema?
Učenice su analizirale podatke o procijepljenosti protiv hripavca u Hrvatskoj i Europskoj uniji za 2022. godinu, kada je uočljiv pad u županijama poput Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Primorsko-goranske i Osječko-baranjske. Zemlje EU-e također bilježe pad procijepljenosti. Odabrale su ovu godinu jer su 2023. i 2024. zabilježene nove epidemije hripavca.
Provele su anketu među 75 roditelja djece predškolske i školske dobi. Rezultati su pokazali da je većina roditelja čula za hripavac i 56 % ih je cijepilo svoju djecu, a 22,7 % nisu sigurni jesu li im djeca cijepljena. Čak 21,3 % roditelja izjavilo je da nisu cijepili djecu najčešće zbog straha od nuspojava, osobnih uvjerenja, sumnje u učinkovitost cjepiva ili nepovjerenja u liječničku struku. Zabrinjavajuće je što ovakvom razmišljanju doprinose informacije s društvenih mreža i medija, često nepouzdane ili manipulativne.
Pozitivna je činjenica da veliki broj roditelja i dalje vjeruje liječnicima i smatra da bi njihova veća uključenost u edukaciju roditelja mogla promijeniti stavove. Također, većina ispitanika podržava edukaciju u školama kao važan alat za podizanje svijesti o važnosti cijepljenja.
Rad ima posebnu simboliku jer je prezentiran u tjednu kada se obilježava Europski tjedan cijepljenja čime se dodatno naglašava važnost i aktualnost cijepljenja protiv bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom.
Istraživački rad učenica Gimnazije Vukovar pokazuje kako mladi, uz stručno vodstvo, mogu kritički promišljati o važnim javnozdravstvenim temama i pridonositi društvenoj svijesti. Smotra i projekt Biosigurnost i biozaštita igraju ključnu ulogu u obrazovanju mladih kao odgovornih, znanstveno pismenih i angažiranih građana, svjesnih važnosti zaštite zdravlja pojedinca i zajednice.
