Šesta, i posljednja mobilnost Erasmus+ projekta “Our culture – Our future” bila je nezaboravna za većinu sudionika u projektu. Boravkom na prekrasnom otoku Korčuli svi sudionici su imali priliku upoznati kulturnu baštinu otoka, tradicijske vrijednosti, lokalne specijalitete i prirodne posebnosti. Također su stvorena i nova prijateljstva koja će, nadaju se, ostati trajna.
Ostali partneri koji sudjeluju su bili: PS „Vancho Nikoleski“ Leskoec iz Ohrida (Sjeverna Makedonija), Agrupamento De Escolas de Palmela iz Portugala, Kudret Demir Ortaokulu Salihli/Manisa (Tursk), Istituto Comprensivo di Lodi Secondo iz Italije i National College „Tudor Vladimirescu“ Targu Jiu iz Rumunjske. 
Tijekom petodnevnih aktivnosti projektni partneri imali su priliku upoznati otok Korčulu: njezino prirodno bogatstvo i kulturno nasljeđe, uključujući sva osjetila. Nizom kreativnih i edukativnih radionica domaćini su nastojali približiti lokalnu tradiciju i posebnosti života na otoku.
Prvog dana sudionici su boravili u školskoj zgradi. Imali su priliku poslušati koncert njihovih učenika te uživati u izvornim klapskim pjesmama koje su izvodili mladi pjevači klape Sfida. U toj klapi sudjeluje i četvero učenika škole domaćina. Nakon glazbene točke svi sudionici su prezentirali stare predmete svoga zavičaja i svadbene običaje. Nakon prezentacije, učenici Srednje škole Korčula pripremili su im žrnovske makarune i mornarski rižoto te su svi zajedno uživali u lokalnim specijalitetima. U večernjim su satima pogledali Morešku, viteški ples, koji ih je oduševio.
Drugog dana sudionici su razgledavali Stari grad, povijesni centar grada Korčule. Obišli su glavnu gradsku ulicu i trg, gradsku vijećnicu, te gradske zidine. U suradnji s lokalnim vodičem odradili su radionicu pod nazivom “Potraga za dukatima”. Istog dana ih je primila i gradonačelnica, gospođa Nika Silić Marojević. Ona ih je pobliže upoznala s načinom upravljanja Grada i te im uručila prigodne darove Monografije grada Korčule. Nakon ručka, bili su u Gradskom muzeju, Kući Marka Pola i Katedrali sv. Marka.
Trećeg dana sudionici su upoznali i ostala mjesta na otoku. Prvo su posjetili vinariju Toreta u Smokvici. Tu su im domaćini pokazali stare vinarske alate i prikazali način proizvodnje vina. Nakon toga posjetili su Velu spilu u Veloj Luci, jednu od najznačajnijih arheoloških pretpovijesnih lokaliteta na području Europe. Također su imali priliku prošetati mjestom i pogledati mozaike, koji dominiraju njegovim centrom, nastale u sklopu jednog od najznačajnijih i najvećih umjetničkih događaja na otoku (projekt Luka mozaika). Sljedeće mjesto koje su upoznali je Blato. U Blatu su razgledali Etno kuću Barilo te sudjelovali u gastronomskoj radionici izrade lumblija i žrnovskih makaruna iz ponude OPG-a Teta Jera.
Četvrtog dana pohodili su otoke Badiju i Vrnik. Na Badiji su razgledali crkvu, a na Vrniku staru školu i poznati kamenolom. Neki hrabriji su i zaplivali u moru. U večernjim satima udruga Makarunada pripremila je tradicionalnu večeru. Na meniju su se našli lokalni mesni proizvodi, sir, žrnovski makaruni i slastice. Folklorno društvo Mišnjice predstavilo je tradicionalne plesove Stare bale i Linđo. Iako su se već neki od partnera pripremali za polazak sljedeći dan, druženje, pjesma i veselje je potrajalo čak do ponoći.
Posljednji dan mobilnosti bio je rezerviran za podjelu certifikata i evaluaciju. Nakon svih mobilnosti, učenici i učitelji su stekli nova iskustva, znanja i najvažnije prijateljstva. Tijekom projektnih aktivnosti partneri su uspoređivali vlastitu kulturu i običaje s kulturom ostalih zemalja sudionika u projektu, pronalazili sličnosti i razlike, ali i doprinosili svjetskoj kulturi. Ovakvim načinom rada željeli su poticati učenike na važnost poštivanja i čuvanja kulturne baštine, osvijestiti ih kako kulturna baština podrazumijeva zajedničku vezu i pripadnost zajednici i poučiti ih da kultura predstavlja našu povijest i identitet te vezu s prošlošću, sadašnjošću i budućnošću.
Zadaća učenika, sudionika u projektu, bila je upoznati se s vrijednošću tradicijskih i kulturnih običaja kako bi ojačali osjećaj pripadnosti Europi i podigli svijest o bogatstvu zajedničke europske povijesti. Na taj način su mladi istraživači kulturne baštine promicali europsku kulturnu baštinu, prenosili znanja o važnosti brige za očuvanjem tradicijskih vrijednosti i potaknuli ostale na dijeljenje informacija o kulturnoj baštini kao zajedničkom resursu. Kratka prezentacija aktivnosti dostupna je na slijedećoj poveznici.
