To je istaknula prof. dr. sc. Dijana Vican državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u izlaganju na skupu Hrvatskoga pedagoškoga književnog zbora Križevci, održanom 13. ožujka 2009. godine u Križevcima na temu Aktualni školski trenutak.
– Ako želimo biti društvo znanja, ako želimo da učenici u osnovnoj školi steknu temeljne kompetencije te da srednjoškolci steknu stručne kompetencije, ako želimo produljiti obvezno obrazovanje na srednjoškolsko obrazovanje, osposobljavati za cjeloživotno učenje i postati konkurentni u društvu znanja, promjene su nužne – naglasila je državna tajnica.
Upravo zbog toga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je prije dvije godine osnovalo Vijeće za nacionalni kurikulum koje je dobilo zadatak da utvrdi što je dobro u sustavu, što treba mijenjati, koji su gordijski čvorovi te da predloži reforme koji bi dovele do poboljšanja sustava.
Dijana Vican je u izlaganju pojasnila kako je nastao prijedlog Nacionalnoga okvirnog kurikuluma, što su u sustavu odgoja i obrazovanja članovi vijeća identificirali kao dobro, koji su nedostaci sustava uočeni i što bi se trebalo napraviti da bi se poboljšalo i unaprijedilo sustav.
Uočeni problemi u odgojno-obrazovnom sustavu
Identifikacija stanja u predškolskom sustavu pokazala je da je nizak obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanje (43%), uočilo se da je trajanje programa predškole od 250 sati nedovoljno za pripremu djeteta za organizirani obrazovni sustav, a kao najveći nedostatak pokazalo se nepostojanje strateškog dokumenta.
Na osnovnoškolskoj razini uočen je nesklad između planskog i programskog opterećenja učenika te nesinhroniziranost sustava po razinama. Također, uočen je problem centraliziranog predmetno orijentiranog plana i programa, izjednačeno primarno i osnovno obrazovanje te nedovoljna planska i programska diferenciranost za učenike s posebnim potrebama.
Na srednjoškolskoj razini uočeni su problemi u horizontalnoj i vertikalnoj prohodnosti, problem strukovnih programa koji se ne temelje na kompetencijama i ne odgovaraju potrebama na tržištu rada te planska i programska diferenciranost za učenike s posebnim potrebama.
U obrazovnom sustavu identificiran je i veliki problem obrazovanja odgojitelja, nastavnika, učitelja, stručnih suradnika, inspektora i ravnatelja. Zbog toga je, istaknula je državna tajnica D. Vican, potrebno napraviti promjene i na polju njihova inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, potrebno je odrediti ovlaštenja i odgovornosti te uvesti vrednovanje i samovrednovanje u obrazovni rad. Upravo je uvođenje vrednovanja u odgoj-obrazovni sustav, državna tajnica označila kao najvažniji prioritet u sklopu aktualnih promjena.
– Organizacijski naš sustav odgoja i obrazovanja je besprijekoran, međutim mi moramo odrediti koji su naši ciljevi i koje to kompetencije učenici moraju steći nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja, a koje nakon srednjoškolskog obrazovanja. Nacionalni okvirni kurikulum, prvi dokument koji će se donijeti koncenzusom struke i javnosti, ne bavi se samo sadržajem već počinje od obrazovnih vrijednosti, sagledavajući društvo i čemu težimo u državi – kazala je D. Vican. NOK je dokument koji se pojavio ne kao reformska senzacija ili odgojno-obrazovana inovacija, istaknula je, on sadrži novi pristup odgoju i obrazovanju koji služi poboljšanju i unaprjeđenju odgojno-obrazovnog sustava.
Agencija skrbi za 50 tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, prof., održao je predavanje o ulozi Agencije u kontekstu aktualnih promjena. S obzirom na to da u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja radi više od 50 tisuća odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, a to je populacija o kojoj na različite načine, prije svega u pogledu stručne pomoći i stručnog usavršavanja brine Agencija, njena je zadaća i uloga jako bitna u kontekstu aktualnih promjena. Ravnatelj je izrazio žaljenje što se savjetnici Agencije na terenu doživljavaju kao nadzornici, kada su oni u 99 posto slučajeve savjetnici koji pružaju stručnu pomoć.
Savjetnici Agencije uključeni su u provođenje nacionalnih ispita, pripremu i provođenje državne mature, na različite načine sudjeluju u
.jpg)
javnoj raspravi o NOK-u te u provođenje niza projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
– NOK je vrlo ozbiljan dokument i važan temelj za javnu raspravu. Uistinu mislim da imamo dobar i sadržajan materijal – naglasio je V. Filipović koji je ujedno komentirao i prijepore u javnosti oko naziva toga dokumenta. – Hoće li se on zvati kurikulum ili uputnik mislim da je to u ovom trenutku najmanji problem – kazao je.
Pored svih navedenih zadaća i uloga u kontekstu navedenih promjena u odgojno-obrazovnom sustavu, osnovna zadaća savjetnika je stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika. To se prvenstveno provodi kroz stručne skupove, kojih je samo prošle godine organizirano 823. Ravnatelj V. Filipović osvrnuo se i na kritike koje se mogu čuti na sadašnji sustav stručnog usavršavanja koji provodi Agencija.
– Dok se ne donesu novi akti i propisi i uvedu licence za nastavnike i učitelje naravno da se to neće moći sustavno regulirati – istaknuo je.
Vijest je preuzeta s internetskih stranica Agencije za odgoj i obrazovanje.
