Svijet obiluje zanimljivim biljkama, a neke od njih vjerojatno rastu i u vašoj blizini. Kada jednom otkrijete mali dio njihova očaravajućeg života, nećete moći odoljeti daljnjem istraživanju. Mnoge vrtne biljke slične su građe: sastoje se od korijena, stabljike i listova. Neke rastu iz izdanaka ili gomolja, a neke iz lukovica. Većina od njih ima cvjetove, a sve trebaju vodu i svjetlost da bi preživjele.
Pod pokroviteljstvom Europske organizacije za biljne znanosti (EPSO) 18. svibnja proglašen je Danom očaranosti biljkama.
Mađarski botaničar Arpad Degen 1907. godine otkrio je zasigurno jednu od najrjeđih endema svjetske flore – velebitsku degeniju.
Već je poznata činjenica da biljke, osim što obogaćuju životni prostor, čiste i zrak od toksičnih kemikalija. Osim toga, biljke u radnom prostoru umanjuju stres, kašalj, glavobolje, a dobre su i za zdravlje očiju.
O osnovnim dijelovima biljke može se učiti proučavajući slike iz udžbenika, ali je učenicima nižih razreda puno lakše i zanimljivije učiti neposrednim opažanjem i pokusima. Tako su učenici 3. razreda Osnovne škole Tučepi o biljkama zavičaja učili provodeći tri aktivnosti: Uzgojimo vlastite biljke; Proučimo biljke u našem školskom dvorištu i Proučimo biljke u Park šumi Osejava.
Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove našeg planeta.
„Otključaj tajne živog svijeta!” projekt je kojim se želi podići svijest djece o važnosti zaštite prirode i okoliša lokalnog područja. Upoznavanjem bioraznolikosti lokalnog staništa djeca će naučiti osnove terenskog rada (kako koristiti ključeve za raspoznavanje vrsta, kako loviti životinje koje nisu zaštićene, naučiti prepoznavati karakteristične biljne i životinjske vrste lokalnog područja) i usvojiti teorijsko znanje o biologiji lokalnog područja (razlika između invazivnih, autohtonih i alohtonih vrsta, upoznavanje sa životnim ciklusima).
Liječenje ljekovitim biljkama u mnogim se društvima primjenjuje odavno. U liječenju travari uglavnom koriste cijelu biljku jer smatraju da najveće uspjehe postižu zajedničkim djelovanjem svih njezinih sastojaka. Mnogi lijekovi suvremene medicine dobivaju se iz biljaka koje koriste travari.
Prema jednoj od brojnih definicija, biljke su organizmi vrlo složene građe, sastavljeni od brojnih stanica – temeljnih jedinica svakog živog bića. Zajedno sa životinjama biljke čine živi dio prirode ili biosferu. Biljaka ima više od 300,000 vrsta, uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati. Organizam biljke sastoji se od više organa.
Gljive nisu ni biljke ni životinje, a u njihovu carstvu nalazimo gljive s klobukom, puhare i plijesni. Gljive (lat. Fungi) spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Hrane se živim i mrtvim organizmima te izazivaju njihovo truljenje, a postaju vidljive tek kad se stvori tijelo (steljka) koje nosi spore.