Centar za ženske studije organizira 16. izdanje manifestacije Dani Marije Jurić Zagorke. Program započinje u utorak, 22. studenog, u 18 sati, ispred kipa Marije Jurić Zagorke u Tkalčićevoj ulici kostimiranom izvedbom ”Cvijet za riječ’ – Ponesi cvijet za našu Zagorku’.
Mjesec hrvatske knjige je u u Srednjoj strukovnoj školi u Makarskoj posvećen čitanju hrvatskih autora i to onih mladih, onih koji progovaraju o problemima koji muče nove generacije. Učenici trećih razreda, smjera turističko-hotelijerski komercijalist i elektrotehničar za izbornu lektiru su čitali jedan takav roman, roman Između, mlade splitske književnice Magdalene Mrčela.
Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi, ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.
Početkom listopada certifikat Kulturne rute Vijeća Europe dobile su i tri nove kulturne rute – Europska ruta bajki, Ruta ženskih pisaca i Ruta povijesnih kavana, a u prve dvije – Europska ruta bajki i Ruta ženskih pisaca sudjeluje i Hrvatska.
Žiri Nagrade Janko Polić Kamov u sastavu Andrea Zlatar Violić, Velid Đekić i Nikola Petković, predsjednik žirija, odabrao je deset polufinalista nagrade koja se dodjeljuje za najbolje književno djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Julijana Matanović (predsjednica), Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Zoran Ferić – na sjednici održanoj 4. listopada 2022. – većinom je glasova odlučilo da se Nagrada Ksaver Šandor Gjalski za 2022. dodijeli Ludwigu Baueru za roman Dvostruki život Eve Braun.
Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju.
Zajednica nakladnika i knjižara (ZNK) HGK predstavit će na Frankfurtskom sajmu knjiga od 19. do 23. listopada 24 nakladnika s preko 160 naslova.
Sve do kraja 18. stoljeća djeca su općenito smatrana malim, nezrelim inačicama odraslih osoba, koje moraju što prije odrasti. Književnost namijenjena upravo djeci pojavila se tek kada je djetinjstvo priznato za vrijedno razdoblje života koje ima vlastite zahtjeve. Već do kraja 19. stoljeća objavljen je određen broj klasičnih djela dječje književnosti – Crni ljepotan, Alica u zemlji čudesa. Heidi, Otok s blagom i Pustolovine Toma Sawyera.
Vladimir Antun Ljubosav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića.