“Obitelj je najtopliji pokrivač kada ti je najhladnije”, rekla je spisateljica Bojana Meandžija učenicima 7. c razreda Osnovne škole Jurja Dobrile na online književnom susretu i zamolila ih da tu rečenicu upamte zauvijek.
književnost
Proglašeni dobitnici književne nagrade “Fran Galović”
Središnja svečanost 27. Galovićeve jeseni održana je 24. listopada 2020. godine u Galeriji Mijo Kovačić u Koprivnici te su proglašeni dobitnici nagrada. Nagradu “Fran Galović” za najbolje književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta dobila je Evelina Rudan za knjigu “Smiljko i ja si mahnemo”.
Stota obljetnica prvoga detektivskog romana Agathe Christie
Dijelom zahvaljujući okladi sa sestrom, Agatha Christie napisala je svoj prvi detektivski roman, a stotinu godina otkako je on objavljen, ova je britanska spisateljica jednako popularna i čitana u cijelom svijetu.
Međusobni odnosi različitih vrsta umjetnosti
Živimo i radimo u vremenu novih tehnologija. Naši učenici koriste pametne mobitele, pametne satove, tablete. Ponekad se zajedno udružimo i tehnologiju stavljamo u funkciju nastave.
Natječaj za najbolji neobjavljeni roman
Izdavačka kuća VBZ 16. put raspisuje javni natječaj za književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman godine koja će dobitniku donijeti 100 tisuća kuna i objavljenu knjigu u izdanju tog nakladnika. Rok za slanje rukopisa je 10. veljače 2020. godine, a rukopisi se predaju pod šifrom!
Sjećanje na Paju Kanižaja
Hrvatski književnik Pavao Pajo Kanižaj rođen je 22. srpnja 1939. godine u Đelekovcu pokraj Koprivnice. Nakon završene mature budući književnik odlazi iz Koprivnice u Zagreb. U Zagrebu je 1967. godine diplomirao jugoslavistiku na Filozofskome fakultetu, a poslije je bio glavni urednik satirično-humorističnih časopisa Paradoks i Žalac.
Dječja književnost (drugi dio)
Djela A. A. Milnea Medvjedić Winnie zvani Pooh (1926.) i Kuća na uglu Pooh (1928.) bile su namijenjene mnogo mlađim čitateljima. Ove su se knjige priključile malom broju remek-djela dječje književnosti u kojima su crteži imali najvažniju ulogu i stoga za nova izdanja nisu angažirani novi autori.
August Šenoa
Matoš ga je nazvao Augustom Prvim – i ne bez razloga. Puno desetljeće (1871.-1881.) vladao je Šenoa hrvatskom književnošću, pa se to razdoblje u njezinoj povijesti često naziva Šenoino doba. Šenoa je nesumnjivo središnja ličnost hrvatske književnosti devetnaestoga stoljeća. Tvorac hrvatskoga modernog romana, pjesnik, pripovjedač, kritičar, prevoditelj, feljtonist, reformator kazališta, novinar, Šenoa je čitavo jedno književno razdoblje obilježio svojim imenom.
Antun Gustav Matoš
Matoš je živio samo četrdeset i jednu godinu, ali ta četrdeset i jedna godina ravna je cijelom stoljeću patnje i gotovo isto tolikom razdoblju stvaralačke plodnosti. Antun Gustav Matoš rođen je godine 1873. u učiteljskoj obitelji. Rodio se u Tovarniku (Srijem), ali je odrastao u Zagrebu. U mladosti je učio svirati violončelo, ovladavši njime toliko da se poslije mogao baviti glazbom kao profesionalni orkestralni glazbenik.