Može li običan datum skrivati matematičku zakonitost? Upravo je to pitanje bilo polazište zanimljive nastavne aktivnosti s kojom su se upoznali učenici Srednje škole Lovre Montija iz Knina i Srednje škole Ivana Meštrovića Drniš.
Može li običan datum skrivati matematičku zakonitost? Upravo je to pitanje bilo polazište zanimljive nastavne aktivnosti s kojom su se upoznali učenici Srednje škole Lovre Montija iz Knina i Srednje škole Ivana Meštrovića Drniš.
Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 1924. godine u Milanu.
Svjetski dan kravate, koji se obilježava 18. listopada, bio je izvrsna prilika da se u Osnovnoj školi Novska povežu hrvatska kulturna baština, matematičko znanje i učenička kreativnost. Kravata, jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih simbola, ovoga je puta postala mnogo više od modnog dodatka – pretvorila se u zanimljiv matematički izazov!
Kako povezati matematičke zadatke, zanimljivu životnu priču i ideje koje su promijenile svijet? Odgovor na to pitanje pronašli su učenici Osnovne škole Novska i Osnovne škole Rajić obilježavajući Dan Ade Lovelace u sklopu zajedničkog međuškolskog projekta „Matematički most”.
I ove smo godine u Osnovnoj školi Novska i Osnovnoj školi Rajić obilježili Svjetski tjedan svemira, i to nizom zanimljivih, kreativnih i edukativnih aktivnosti koje su povezale matematiku, istraživanje svemira i međusobnu suradnju učenika.
U nastavi matematike često uočavamo da učenici mogu točno primijeniti naučeni postupak, a da pritom ne razumiju u potpunosti matematičku ideju na kojoj se on temelji.
Brz napredak i sveprisutnost umjetne inteligencije iz temelja mijenjaju način na koji učenici pristupe učenju, pa tako i rješavanju matematičkih problema. Mogućnost da se fotografiranjem jednadžbe u nekoliko sekundi dobije čitav postupak rješavanja stvara privid jednostavnosti, ali i otvara važnu dilemu – potiče li umjetna inteligencija matematičko mišljenje ili ga potiskuje?
Danas možemo samo pretpostavljati kako su ljudi nekad u davna vremena brojili i kako su nazivali brojeve prije nego što su naučili pisati. U prethistoriji se čovjek u brojanju vjerojatno oslanajao na svoje zapažanje, a neka papuanska plememena još se i danas kod brojenja služe prstima na rukama i na nogama.
Drevne su civilizacije mnoge načine opisivanja svijeta oko sebe, a jedna je od temeljnih bio teorija geometrijskih odnosa. Kad su ljudi počeli podizati građevine, umijeće izračunavanja dimenzija postalo je vrlo važno. Veliki graditelji staroga svijeta, Babilonjani i Egipćani, pisali su rasprave o geometriji. Samoj su znanosti ime dali Grci, a izvorno mu je značenje „zemljomjerstvo“.
U mjestu Buzău u Rumunjskoj, od 15. do 20. lipnja 2026. godine održana je 30. Juniorka balkanska matematička olimpijada (JBMO).