Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.
Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko 75 posto životinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali ih je možda i 10 milijuna. Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki od njih žive u kolonijama.
Ironično, ali opstanak krupnih kopnenih sisavaca danas je u potpunosti u rukama ljudi koji su ih i dotjerali do ruba izumiranja. Uzgoj u zatočeništvu, nadziranje i ograničavanje trgovine i posebne akcije usmjerene na pojedine skupine sisavaca samo su neki od načina njihove zaštite.
Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove našeg planeta.
Životinje otkrivaju svijet osjetilima. Tako krtica u mračnom podzemnom tunelu živi u svijetu mirisa i dodira. Iako im je jedno osjetilo obično razvijenije od ostalih, potrebna je suradnja svih da bi životinja uspješno preživjela. Sova koja u noći obasjanoj mjesečinom tiho kruži iznad polja čuje i najtiši šušanj u travi, uočava i najmanji pokret. Ispod nje, miš brkovima traži put, probija se kroz zapletene stabljike, njuši tragove hrane i osluškuje, uvijek osluškuje nadolazeći šum krila.
Tisuće godine proganjanja vukova zbog suparništva u lovu i neosnovanog vjerovanja u njihovo ljudožderstvo ograničilo je nekoć najraširenije i najuspješnije velike grabežljivce na Zemlji na zabite šumske i planinske predjele. Inteligentan, okretan i prilagodljiv, vuk vjerojatno ima najširu prirodnu rasprostranjenost od svih živih sisavaca.