Ugledamo li tijekom dana krijesnicu, vjerojatno nam neće privući pozornost. No kada padne mrak, pogotovo tijekom mjeseca svibnja i lipnja, taj danju neugledan kukac pretvara se u pravu živu zvjezdicu! Nad poljima i livadama, u vrtu i kraj ceste svjetlucaju svojim žućkasto-zelenkastim svjetlom mnogobrojne krijesnice u svom valovitom letu nad zemljom.
Prema jednoj od brojnih definicija, biljke su organizmi vrlo složene građe, sastavljeni od brojnih stanica – temeljnih jedinica svakog živog bića. Zajedno sa životinjama biljke čine živi dio prirode ili biosferu. Biljaka ima više od 300,000 vrsta, uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati. Organizam biljke sastoji se od više organa.
S obzirom da su od industrijske revolucije, koja je započela u 19. stoljeću, ljudi postali toliko zaokupljeni poboljšanjem svojih životnih uvjeta da često bezočno pustoše prirodne izvore ne mareći za posljedice, slobodno možemo reći da je danas naš planet Zemlja u velikoj opasnosti da postane sasvim zagađen.
Hobotnica je jedno od najosebujnijih i najbolje prilagođenih morskih stvorenja koje živi na morskom dnu, u plitkim priobalnim vodama i može ga se naći u svim dijelovima svijeta. Iako izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, njezino vrećasto tijelo krije iznimno dobro razvijen mozak i živčani sustav, zbog čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja.
Danas su zbog promjena koje čovjek unosi u prirodni okoliš, diljem svijeta mnoge biljne i životinjske vrste izložene opasnosti od izumiranja. Stručnjaci procjenjuju da danas godišnje izumre i do 30.000 tih ugroženih vrsta – među kojima i mnoge još nam sasvim nepoznate.
Svaki dio svijeta ima svoju posebnu klimu – karakterističan dugoročni skup meteoroloških pojava. Klima utječe na zastupljenost biljnih i životinjskih vrsta, baš kao i na to kako ljudi žive – kakve će kuće graditi i kakvu odjeću nositi. Na klimu nekog područja najvažnija su tri faktora – zemljopisna širina (udaljenost od ekvatora), nadmorska visina i udaljenost od mora.
Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.
Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko 75 posto životinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali ih je možda i 10 milijuna. Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki od njih žive u kolonijama.
Ironično, ali opstanak krupnih kopnenih sisavaca danas je u potpunosti u rukama ljudi koji su ih i dotjerali do ruba izumiranja. Uzgoj u zatočeništvu, nadziranje i ograničavanje trgovine i posebne akcije usmjerene na pojedine skupine sisavaca samo su neki od načina njihove zaštite.
Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove našeg planeta.