Na slavnim putovanjima u rasponu od Sjeverne Amerike do Konstantinopola, Vikinzi su pljačkali, osvajali i naseljavali se po mnogim zemljama svijeta. Europljani su stoljećima strepili pred «ljudima sa sjevera». Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, Europu su zahvatili mnogi potresi. Neke od najtežih među njima izazvali su skandinavski narodi koji su u 8. stoljeću otpočeli dugotrajno pomorsko širenje. Ti su pomorci-ratnici ostali zapamćeni pod imenom Vikinzi i Normani.
Religija je starija od povijesti. Čini se da su i neandertalci pokapali svoje mrtve uz svojevrstan vjerski obred, a nakon što su oni izumrli, rani “moderni” čovjek je to nedvojbeno činio već od samog početka. Vjeruje se da su sjajne pretpovijesne špiljske slikarije u Altamiri i Lascauxu bile magično i vjerski povezane s lovom. Osim toga postoji i mnoštvo dokaza o postojanju kulta božice-majke u doba prije pojave prvih civilizacija.
Ovo je priča o Howardu Carteru i njegovim istraživanjima koja su dovela do otkrića grobnice egipatskog kralja Tutankhamona. Taj je egipatski faraon umro mlad prije nešto više od tri tisuće godina i bio je pokopan u Dolini kraljeva u blizini rijeke Nil. Howard Carter se rodio 1874. godine i odrastao u Londonu. Već je kao dijete bio slabokrvan i boležljiv pa je – budući da nije mogao izlaziti i igrati se s drugom djecom – bezbrojne sate provodio crtajući slike životinja što su ih ljudi držali po kućama.
Danas Mjesec predstavlja mjesto na kojem smo već bili i na kojem ćemo, barem se nadamo, uskoro ponovno biti – ovaj put na malo duže od jednog koraka!
Najčešće se vjeruje da su mamuti bili gorostasni dlakavi slonovi što su lutali pustim ledenim ravnicama Sibira. Prvi mamuti u najstarijim epohama ledenog doba bili su doista golema bića, visoki gotovo pet metara. Ali, mamuti koje smo upoznali preko slika pronađenim u spiljama mnogo su manji. To su životinje koje je poznavao prethistorijski čovjek, kako to pokazuju crteži na zidovima njegovih spilja.
Mjesec je svojom pojavom inspirirao ljudsku vrstu od prethistorijskih vremena. U prošlosti je u ljudima izazivao strahopoštovanje i nerazumijevanje, i često je bio osnovom mitova i legendi. Danas on predstavlja mjesto na kojem smo već bili i na kojem ćemo, barem se nadamo, uskoro ponovno biti – ovaj put na malo duže od jednog koraka! Rimljani su ga nazivali Luna, Grci Selena i Artemis.
Zamislite da letite putničkim zrakoplovom i da vas zatekne žestoka oluja s grmljavinom. Zrakoplov se trese po uznemirenu zraku. Razgranata munja propara tamno nebo. Čuje se jak prasak gromova. Iznenada zapazite da je munja udarila u jedno krilo zrakoplova… Zaista strašan doživljaj ali bez brige – nemate od čega strahovati jer ste sigurni.
Ove su godine na natjecanju Login@Europe sudjelovala čak 52 tima, i to 34 iz srednjih škola i 18 iz osnovnih škola. A da su i učenici osnovnih škola ravnopravno sudjelovali u spomenutom natjecanju dokazuje i nagrada za kreativnost u pristupu koju je osvojio tim Osnovne škole Ivana Meštrovića Zagreb.
U travnju ćemo obilježiti čak dva datuma vezana uz knjige: Svjetski dan dječje knjige (2.4.) i Međunarodni dan knjige (23.4.), pa koristimo priliku da vas upoznamo s jednim zanimljivim projektom. Riječ je o projektu BookCrossing čije je ime nastalo spajanjem dvije engleske riječi: book (knjiga) i crossing (prijelaz) pa nije teško zaključiti hrvatsku varijantu ovog izraza – “prijelaz knjiga”.
Hrvatski oblik riječi filozofija dolazi od grčkog “filosofia”. Riječ je skovana od “filia” (prijateljstvo, ljubav), “filos” (prijatelj, ljubitelj), “sofia” (mudrost) i “sofos” (mudrac). Filozofija je dakle, u svom osnovnom značenju, “ljubav prema mudrosti” ili “ljubav spram mudrosti”, a filozof je onaj koji iskazuje osobitu žudnju za mudrošću.