Provjera znanja izradom knjige

Prema trenutno važećem kurikulumu učenici bi na kraju 4. razreda trebali moći zaključivati o organiziranosti životnih zajednica, objašnjavati povezanost staništa i biljnoga i životinjskoga svijeta te organiziranost životnih zajednica s obzirom na životne uvjete koji u njima vladaju.

Učenici četvrtog razreda Osnovne škole Tučepi su realizirali ovaj ishod tako što su danima samostalno izrađivali knjigu Životni uvjeti. Svaka je stranica nastajala kao učenikova interpretacija sadržaja koji je usvojio istražujući udžbenik, enciklopedije, promatrajući prirodu na izvanučioničkoj nastavi, razgovarajući sa stručnjacima različitih profila: geolozima, biolozima i ekolozima. Ovo su bile postaje na putu izrade knjige. Samoprocjena je trebala na samom početku jer su prirodu i uvjete koji u njoj vladaju proučavali i prethodnih godina. Učenici su svoje predznanje procijenili koristeći skalu od 1 do 10 , izbor jednog od šest ponuđenih smješkića različitih izraza lica. Porazgovarali su i o sadržajima koje učenici očekuju i željeli bi proučavati unutar ove teme.

Obrnuta učionica se koristila kako bi učenici, vođeni smjernicama dobivenim u školi, kod kuće istraživali preporučene papirnate i internetske sadržaje kako bi što više saznali o zadanoj temi tj. životnim uvjetima. Idući bi sat u školi svojim riječima izvijestili razred što su sve naučili. Zatim bi izradili jednu stranicu knjige. Učenici su prije rada dobili jasne upute što jedna stranica treba sadržavati i kako je oblikovati da bi budućim čitateljima bila zanimljiva. Svakog su sata učenici na raspolaganju imali rubrike. To su tablice kriterija postavljenih na nekoliko razina, a koje su učenicima olakšavale praćenje dinamike i kvalitete vlastitog napretka.

Izvanučionička nastava bila je nezamjenjiva za istraživanje u neposrednoj stvarnosti. Učenici su vođenim promatranjem uočavali međudjelovanje različitih staništa zavičaja i životnih uvjeta koji u njima vladaju. Nakon promatranja svakog staništa zapisivali su bilješke oblikujući tako zaključnu stranicu knjige.

Razgovor sa stručnjacima Parka prirode Biokovo začinilo je cijeli proces. Učenici su imali priliku proširiti svoje znanje i objediniti ga uočavajući koji je najvažniji čimbenik izgradnje staništa i životnih uvjeta koji u njima vladaju, a to je naša planina Biokovo. Geologinja je učenicima pokazala dokaze – fosile koji se nalaze posvuda oko nas, a koji nam govore o načinu nastanka planine u davnoj prošlosti. Učenici su postavljali brojna pitanja o živim bićima i životnim uvjetima koji su vladali u dalekoj, ali i o onoj, ne tako davnoj prošlosti, a koja je oblikovala svijet u kojem mi sada živimo. Mislim da je upravo razgovor sa stručnjacima i promatranje dokaza u stijenama zapravo osvijestilo učenicima činjenicu kako je u prirodi zapravo sve povezano, kako se sve oko nas neprestano mijenja i kako ništa zapravo ne nestaje zauvijek već se ponovno pojavljuje, samo u novim oblicima.

Donošenje zaključka i smjernica za daljnji rad se odnosilo na oblikovanje posljednje stranice knjige. Tu su učenici objedinili sve što su naučili u prethodnim satima. Većina se nada budućoj nadogradnji ovog istraživanja proučavanjem biljaka i životinja naših staništa kako bismo utvrdili snalazi li se taj živi svijet u zadanim životnim uvjetima. To ćemo ostaviti za proljeće kad nastavljaju suradnju sa stručnjacima Parka prirode Biokovo. Uslijedilo je oblikovanje naslovnice i uvezivanje knjige na satu Likovne kulture.

Vrednovanje je bila završna aktivnost. Učenici su izvršili samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje gotovih knjiga prema rubrikama s kojima su bili otprije upoznati. Sami su zaključili kako iza njihovog slijedi “učiteljičino vrednovanje”. Izuzetno je zadovoljna postignutim rezultatima učenika i smatra da je ovakav način realizacije zadanih ishoda jedan od najkvalitetnijih oblika rada za učenike jer im daje mogućnost dubljeg i dugotrajnijeg učenja uz razumijevanje i povezivanje činjenica. Osobito podvlači primjećeno zadovoljstvo učenika i ushićenost raznolikošću aktivnosti tijekom svih faza rada. Stoga zahtjevnost pripreme i planiranja ovakvog oblika rada za učitelja može naći satisfakciju u zadovoljnim licima učenika i njihovom nadom da će slične aktivnosti raditi i u budućnosti.