Žabe su vodozemci – skupina kralješnjaka koja dio života provodi na kopnu a dio u vodi. Širom svijeta živi više od 3500 vrsta žaba. Žabe su hladnokrvne životinje čija je temperatura tijela uvijek ista kao temperatura okolnog zraka. Na dodir su hladne, vlažne i ljepljive. Glave su im obično široke i plosnate a usta vrlo široka.
Ljudi su s divljenjem slušali prve radioemisije iz udaljenih gradova. No danas smo se toliko navikli na radiotehniku da se ne čudimo ni kad čujemo astronauta kako se javlja zemaljskoj kontroli. Radiovalovi su vrsta zračenja koje ima električna i magnetska svojstva.
Našu pretposljednju potragu za prirodnim znamenitostima širom svijeta u ovoj godini nastavljamo „dolje ispod“ na području Australije i Tihog oceana. Prva prirodna ljepota s kojom ćemo se upoznati su impresivna Gosseova brda smještena u središtu Australije, čiji nam kružni raspored brda otkriva da su nastala udarom kometa prije više od 130 milijuna godina. Nakon Gosseovih brda slijedi predstavljanje nestvarno lijepog otoka Bora Bora koji mnogi opisuju kao najljepši otok Tihog oceana. Pozivamo vas na još jednu poučnu avanturu širom svijeta!
Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama Indijanaca koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Čokolada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih slastica. Riječ je o namirnici koja predstavlja vrijedan izvor energije svojstvene arome, slatkog okusa i jedinstvenog osjećaja topljenja u ustima. Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa.
Ono što ne mogu naše oči, uspjelo je radiouređajima. Računalnom obradom radarskih signala formirana je prostorna slika Venerina reljefa te je izrađena geografska karta. Dvije trećine površine blago su valovite; to su ravnice duge stotinama kilometara, s visinskim razlikama od 100 metara.
U novoj potrazi za prirodnim znamenitostima Južne Amerike odlučili smo vam predstaviti veličanstvenu Amazonsku prašumu koja se prostire trećinom južnoameričkog kontinenta, te slanu ravnicu Salar de Uyuni u Boliviji. Stoga ukoliko želite saznati više o najvećoj svjetskoj prašumi i upoznati se s najvećom slanom ravnicom na svijetu, pozivamo vas da nam se pridružite na još jednoj poučnoj avanturi širom svijeta!
Kornjače su skupina široko rasprostranjenih gmazova. Poput ostalih gmazova, kornjače su životinje bez stalne tjelesne temperature pa nastanjuju toplije dijelove svijeta. Fosilni ostaci pokazuju da su se prve kornjače pojavile na Zemlji prije otprilike 180 milijuna godina. To znači da su postojale prije pojave dinosaurusa, preživjele dugo razdoblje njihove dominacije i uvelike nadživjele te velike rođake.
Iz Sjeverne i Srednje Amerike naše putovanje i upoznavanje s prirodnim znamenitostima širom svijeta nastavljamo u Južnoj Americi. Prva prirodna znamenitost koju ćemo predstaviti su najviši slapovi svijeta – veličanstveni Angelovi slapovi u Venezueli, koji su otkriveni svijetu tek nakon 1933. godine. Poslije Venezuele putujemo visoko u Ande, na granicu Perua i Bolivije, kako bi saznali više o jezeru Titicaca – najvećem slatkovodnom jezeru Južne Amerike, koje ujedno predstavlja i najviše jezero na svijetu na kojem je moguća plovidba velikim brodovima. Drago nam je da nas na početku školske godine nastavljate pratiti na novim poučnim avanturama širom svijeta!
Najsjajniji na nebu, prvi do Zemlje i gotovo jednake veličine planet ima površinu na kojoj čovjek ne bi preživio. Venera je gotovo iste veličine kao Zemlja; naš planet u promjeru ima 12.756 km, a Venera 12.104 km. Masa joj je za 11% manja od Zemljine a isto tako i sila teža. Neprozirne je, guste i oblačne atmosfere, a fizičko stanje površine upoznato je tek dolaskom svemirskih letjelica.
Voda bi po definiciji trebala biti tekućina bez boje, okusa i mirisa. Ona je sastavni dio života na Zemlji. Nema ni jednog živog bića, biljke ili životinje u tijelu kojeg nema vode. Higijenski ispravna voda za piće jedan je od osnovnih preduvjeta života i dobrog zdravlja.