prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com
Učenički navigator
Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Dinosauri su se kao skupina pojavili prije oko 235 milijuna godina, a potpuno su nestali prije otprilike 65 milijuna godina. Punih 170 milijuna godina ova je skupina gmazova brojnošću i raznolikošću vrsta dominirala našim planetom, te se mezozojska era s pravom naziva još i dobom dinosaura. Dobu dinosaura prethodilo je veliko izumiranje krajem paleozojske ere, prije oko 250 milijuna godina.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Priča o biserima

Vjerojatno ste već čuli za školjke bisernice koje žive u toplim morima. Kako li se začudio prvi čovjek koji je otvorio školjku bisernicu i ugledao čudesnu ljepotu što se skrivala u njenom mekom mesu! To je bila sićušna kuglica koja se prelijevala u duginim bojama, blistava i blijeda poput mjesečine.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Nobelova nagrada

Nobelova nagrada je međunarodno priznanje pojedincima ili organizacijama za postignuća u različitim područjima ljudskog djelovanja. Nobelova je nagrada jedna od najznačajnijih svjetskih nagrada za postignuća u brojnim područjima znanosti i ljudskog djelovanja, koja u svakom pogledu potiče međunarodnu suradnju.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Prva pomoć

Nezgode i iznenadna pogoršanja zdravlja uvijek su mogući. Ako tada točno znamo što nam je činiti, možemo umanjiti patnju ili spasiti život. Prvom pomoći možemo spasiti život i umanjiti bol samo ako je pravilno pružena. Katkad prividno najbolje rješenje, primijenjeno u dobroj namjeri, može pogoršati stanje.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Dupini

Iako su po svom postanku kopnene životinje, dupini se diče elegancijom i snagom riba, a stekli su i čitav niz prilagodbi koje im olakšavaju pronalaženje i proganjanje plijena u vodi. Dupini su čuda evolucije. Tijelo dupina izgrađeno je na istim principima kao i tijelo ostalih sisavaca, pa i ljudi. Ipak ih je, nakon 50 milijuna godina prilagođavanja novom životnom prostoru, gotovo nemoguće razlikovati od riba kojima se hrane.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Ljudska prava

“Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.” – tako počinje 1. članak Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Špijunske službe

Nakon pada totalitarnog režima u istočnoj Europi, javnosti su otvorene arhive tajnih službi istočnonjemačkog Stasija, rumunjske Securitatee ili albanskoga Sigurimija. No američka CIA, ruski KGB ili britanski MI5 špijunske su organizacije koje i dalje privlače najviše pozornosti.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Teleskop

Teleskop je naprava kojom opažamo nebeske objekte slabijeg sjaja ili sitnijih detalja nego što to možemo golim okom. Nema potrebe objašnjavati kako se dogodilo da je teleskop uopće bio izmišljen (ionako je sastavljen od samo dvije leće što se drže na jednom pravcu) već je zanimljivo objasniti zašto je izumljen tako kasno.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Britanski mikrobiolog Alexander  Fleming (1881-1955) potječe iz siromašne škotske farmerske obitelji. Radeći u londonskoj  bolnici St. Mary's Hospital, Fleming je proučavao klice koje su bili uzročnici mnogih bolesti. Prije nego što je jednom otišao na praznike, u nekoliko zdjelica je na želatinoznu podlogu nasadio primjerke različitih klica, u namjeri da se one tamo razmnože, tako da ih nakon povratka ima mnogo za pokuse.

Život i smrt dinosaura (prvi dio)

Priča o planetima

Svijet u kojemu živimo treći je planet od Sunca. Njegov obilazak oko središnje zvijezde traje godinu dana, a okret oko vlastite osi jedan dan. Boja je Zemlje, gledane iz svemira, uglavnom modra, zato što je to boja njezinih mora i oceana koji prekrivaju više od 70 posto njezine površine. Planet Zemlja je kamena kugla s promjerom od oko 12 750 kilometara.