Dragi čitatelji, nakon slavonskih ravnica ponovo se selimo u toplije krajeve naše domovine, tako da ćemo se ovaj put prošetati prelijepim dalmatinskim gradovima Zadarske i Šibensko-kninske županije. Ponovo vas pozivamo da nam se pridružite na još jednoj poučnoj avanturi.
Dragi čitatelji, nakon slavonskih ravnica ponovo se selimo u toplije krajeve naše domovine, tako da ćemo se ovaj put prošetati prelijepim dalmatinskim gradovima Zadarske i Šibensko-kninske županije. Ponovo vas pozivamo da nam se pridružite na još jednoj poučnoj avanturi.
U završnom dijelu šetnje kroz povijest odjeće predstaviti ćemo vam odjeću 19. i 20. stoljeća.
Ove jedinstvene sisavce, sposobne za ustrajan i snažan let, možemo naći u svim kopnenim staništima, izuzev polarnih i visokih planinskih područja. Zna se da šišmiši postoje već najmanje 50 milijuna godina: gotovo potpuno očuvan kostur šišmiša poznatog pod nazivom Icaronycteris potječe iz razdoblja eocena.
U drugom dijelu šetnje kroz povijest odjeće predstaviti ćemo Vam odjeću 16., 17. i 18. stoljeća. Do sredine 16. st. Europom dominira sjevernjačka moda, a od sredine 16. st. španjolska moda preuzima dominantnu ulogu. Svijetle boje i lepršave linije izašle su iz mode, a na modnu pozornicu dolaze stroga ekstravagancija i tamne boje španjolskog dvora.
Putovanje po hrvatskim županijama nastavljamo u Slavoniji. Nakon vinorodnih bregova Zagorsko-krapinske i Varaždinske županije, ovaj put odlazimo u ravničarske krajeve naše domovine gdje ćemo se upoznati sa zanimljivostima koje nam nude Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija. Pozivamo vas, dragi čitatelji, da pođete s nama na još jedno poučno putovanje.
U krošnjama drveća tropskih šuma srednje i Južne Amerike, ovješeni o grane čvrstim pandžama i viseći glavom prema dolje žive neobično simpatične i nadasve spore životinje – ljenjivci. U tom položaju provedu gotovo čitav život – hrane se, spavaju, pare se i rađaju okrenuti naglavačke. Prije nekoliko desetaka tisuća godina Zemljom je hodalo 10 puta više vrsta ljenjivaca nego danas. Neki od njih su bili golemih dimenzija, veliki poput slona.
Prema legendi koja je do danas sačuvana zahvaljujući spisima rimskog pisca Plinija Mlađeg, staklo je prvi puta otkriveno prilikom putovanja feničkih trgovaca. Prije puno godina oni su prenosili sodu (natrijev karbonat u prirodnom obliku) iz Sirije u Egipat i tom su se prilikom ulogorili na prikladnom mjestu u pijesku. Zapalili su vatru te slučajno lonac za kuhanje stavili na komade sode, kao podlogu, a toplina je rastalila sodu i pijesak te je od njih oblikovala staklo.
S morskih i gorskih predjela Primorsko-goranske županije ovaj put odlučili smo se s vama dragi čitatelji prošetati središnjim dijelovima naše domovine, opisujući kulturna i prirodna dobra Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Naša priča započeti će na vinorodnim bregovima Krapinsko-zagorske županije, i postepeno će se preseliti na brežuljkaste predjele Varaždinske županije. Veselimo se što ćete nas i ovaj put pratiti.
Iznenađujuće je koliko toga možete saznati osjetom dodira. Kada dodirom osjećate oblik i sastav predmeta, pružate mozgu više informacija nego što ih dobivate vidom, sluhom, njuhom ili okusom. Od pet osjeta ljudskog tijela, dodir je najvjerojatnije najteže razumjeti i opisati. On je, ustvari, složeni skup više osjeta. Osim što predstavlja svojevrsnu dopunu vidu, okusu i mirisu, često se na njega oslanjamo da provjerimo istinitost onoga što ti osjeti sugeriraju.