FOMO (eng. Fear of Missing Out), ili strah od propuštanja nama važnih događaja, predstavlja relativno nov psihološki fenomen čija je prisutnost značajno porasla s popularnošću i dostupnošću društvenih mreža.
FOMO (eng. Fear of Missing Out), ili strah od propuštanja nama važnih događaja, predstavlja relativno nov psihološki fenomen čija je prisutnost značajno porasla s popularnošću i dostupnošću društvenih mreža.
Chatbot koji pokreće umjetna inteligencija je računalni program ili aplikacija koja koristi tehnologiju umjetne inteligencije za komunikaciju koja je slična razgovoru sa stvarnom osobom. Komunikacija s chatbotom odvija se putem pisanih poruka ili glasa.
Kultura učionice oblikuje način na koji učenici doživljavaju školu, svoje vršnjake i proces učenja.
Nastavnici svih predmeta dobro su upoznati s činjenicom kako učenicima nije dovoljno samo pročitati tekst vezan za gradivo ili knjigu. Vještina je čitanja također nešto što se sustavno uči, gradi i unaprjeđuje.
Uvjerljive krivotvorine (deepfakes) su umjetno stvoreni materijali, najčešće audiovizualni, u kojima je osobi zamijenjeno ili izmijenjeno lice, tijelo ili govor tako da izgleda kao da radi ili govori nešto što nije napravila ili rekla.
Učinkovita nastava ne proizlazi iz improvizacije, već iz pažljivo osmišljenog plana koji osigurava jasnoću, angažman i primjenjivost naučenog. Neovisno o godinama iskustva i statusu iskusnog nastavnika ili početnika koji tek započinje svoje pedagoško putovanje, strukturirana nastavna jedinica potreban je alat za učinkovit rad.
Učionica nije tek običan prostor, ona je dinamično mjesto gdje se ideje razmjenjuju, postavljaju pitanja, ispravljaju pogreške i istražuju odgovori. U takvom je okruženju učenje proces: putovanje ispunjeno suradnjom i otkrivanjem, tijekom kojega učenici i nastavnici zajedno stvaraju ozračje usmjereno na vrijednosti promišljanja, pokušaja i pogrešaka, a ne isključivo na točne odgovore.
Bilo da želimo nešto objaviti ili pogledati što su drugi ljudi podijelili – možemo provesti sate na društvenim mrežama, a da to ni ne primijetimo. I jedva čekamo da ponovno započnemo “skrolati”.
Korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju praćeno je nizom etičkih problema, kao što su pitanja privatnosti i sigurnosti, potencijalne pristranosti u algoritmima te mogućnost zamjene učitelja automatizacijom procesa poučavanja.
Uloga nastavnika u obrazovanju svakog djeteta iznimno je važna, a taj se značaj dodatno pojačava kada je riječ o djeci s disleksijom. Prema podacima Hrvatske udruge za disleksiju, oko 10 % stanovništva u Hrvatskoj pati od disleksije [1].