Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica.

U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.