Suradnja sa studentima – budućim stručnim suradnicima pedagozima

Dugogodišnja suradnja stručnog suradnika pedagoga Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka i Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odsjeka za pedagogiju, na polju neposrednih iskustva u mentorskom radu sa studentima pedagogije i budućih stručnih suradnika već je uobičajna praksa.

Tako su i ove godine od  studenoga do kraja prosinca dva studenta pedagogije odrađivala pedagošku praksu u srednjoj školi kod stručne suradnice pedagoginje Gordana Popović, prof., koja prenosi iskustva i impresije. Svima koji se bave mentoriranjem, posebice u profesionalnom okruženju, ono predstavlja poseban izazov jer povezivanje teorijskih spoznaja stečenih na fakultetu i praktičnih u srednjoj školi predstavlja veliki izazov, a posebice u vremenima velikih promjena kojima smo svjedoci. Brojne su definicije mentoriranja, a ono što im je zajedničko je sljedeće (Jeđud i Ustić, 2009):

  • Odnos jedan na jedan uz vođenje i podršku, a odnos karakterizira određen stupanj povjerenja i emocionalne bliskosti između mentora i mentoriranog
  • Mentor je osoba koja je iskusnija/kompetentnija u nekom području ili specifičnoj vještini/znanju od mentoriranog
  • Održavanje redovitih druženja kroz duže vrijeme.

Mentori Pedagoškog praktikuma imaju zadaću osnažiti samopouzdanje studenata, podržati njegov osobni razvoj te pomoći u ostvarivanju ishoda planiranih na pedagoškoj praksi te povezati podršku, izazov i profesionalnu viziju. Za vrijeme prakse studenti se pridržavaju svih propisa i pravila koji vrijede za zaposlenike škole/vrtića/učeničkog doma (početka i završetka rada pedagoga, pravila kućnog reda, raspored smjena). Cilj stručno-pedagoške praske jest praktičnim i neposrednim upoznavanjem studenata s djelovanjem stručnog suradnika pedagoga u školi/vrtiću/učeničkom domu i njegovim sudjelovanjem u odgojno-obrazovnom procesu pridonijeti osposobljavanju za budući posao pedagoga i razvojno-pedagošku djelatnost.

Zadaće i obveze studenata:

  1. Provesti 60/90 sati u školi/vrtiću/učeničkom domu od listopada 2021. godine do siječnja 2022. godine. Vrijeme dogovoriti sa stručnim suradnikom pedagogom prema zadaćama prakse te mogućnostima mentora i studenta. Preporučuje se provesti nekoliko dana zaredom na praksi zbog uvida u dinamiku rada.
  2. Upoznati i/ili nazočiti svim dnevnim i tjednim događanjima u školi/vrtiću/učeničkom domu za vrijeme prakse (početak nastave, veliki odmor, boravak u zbornici, sjednice stručnih tijela, stručna vijeća, izvannastavne aktivnosti, učeničke priredbe i natjecanja, praktična nastava učenika srednjih škola i sl.).
  3. Upoznati prostor i okoliš odgojno-obrazovne ustanove (učionice, kabinete, urede, knjižnicu, sportske terene i ostalo).
  4. Upoznati pedagošku dokumentaciju.
  5. U svezi rada stručnog suradnika pedagoga pratiti ili upoznati (praćenjem neposrednog rada pedagoga na navedenim poslovima ili prema dokumentaciji) sljedeće:
  • svakodnevni te tjedni rad i dinamiku poslova stručnog suradnika pedagoga
  • godišnji plan i program rada pedagoga
  • kurikulum te godišnji plan i program rada škole/vrtića/učeničkog doma
  • e-dokumentaciju
  • suradnju pedagoga i ravnatelja
  • suradnju pedagoga s djecom/učenicima (mogućnosti, razine, oblike) te oblike prikupljanja podataka o djeci/učenicima
  • suradnju pedagoga s učiteljima/nastavnicima i razrednicima te odgojiteljima/ odgajateljima; – suradnju s ostalim stručnim suradnicima, ako ih škola/vrtić/učenički dom ima
  • rad stručnih timova;
  • primjere vrednovanja/samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada i stručnih analiza (npr. uspjeha učenika), školskih projekata i istraživanja
  • područje stručnog usavršavanja
  • dnevnik rada i vođenje dokumentacije o radu stručnih suradnika pedagoga.

Prema procjeni i dogovoru mentora i studenata, oni mogu pomagati ili samostalno obaviti neke od aktivnosti u okviru područja rada pedagoga (anketiranje, rad na pedagoškoj dokumentaciji, pomoć u ostvarivanju pedagoške radionice i sl.). Po završetku studentske prakse svaki student sastavlja Izvješće o studentskoj praksi koje, osim studenta, potpisuje i mentor u školi. Nakon toga, stručni suradnik pedagog – mentor studenta procjenjuje ostvarenost prakse i ispunjava Stručno mišljenje mentora o radu studenta na stručnopedagoškoj praksi.

Kako bi pedagog mentor mogao to provesti potrebno je osim pomnog planiranja rada i međusobne suradnje dogovarati posebno i suradnju s učenicima, nastavnicima i upravom škole što često nije jednostavan proces. Ta vještina pregovaranja mora zadržati sva obilježja uljudbenosti i međusobnog uvažavanja sugovornika. Podsjećamo na četiri moguća ishoda pregovaranja:

  1. usredotočiti se na pristup i proces
  • zadržiti poštovanje prema svima koji sudjeluju u razgovoru
  • biti voljan riješiti problem – usmjeriti se na rješenje
  • težiti ishodu pobjeda / pobjeda, no ako to nije uvijek moguće, ne ustrajati
  1. usredotočiti se na problem
  • napasti oštro problem, ali biti blag prema sugovorniku
  • istražiti potrebe studenata i izreći svoje potrebe
  • otkriti zašto je student zabrinut, a zašto ste vi zabrinuti
  1. usredotočiti se na budućnost – vizija i širok kut gledanja
  • otkriti dugoročne i kratkoročne posljedice dobitka i gubitka za studenta i za vas
  • pojasniti sebi i studentu prednosti ishoda pobjeda / pobjeda
  • utvrditi više mogućih rješenja i razraditi sve one za koje mislite da su prihvatljivi studentu i vama
  • utvrditi što pobjedaznači studentu, a što vama (student treba jasno i otvoreno reći što je važno njemu, ali i zašto mu je to važno)
  1. vodite brigu o ostvarljivosti studentovih želja
  • ponudite mogućnosti koje su studentu važne, a koje su ostvarljive i za vas
  • slušajte i uvažavajte potrebe i brige studenta
  1. budite uporni
  • zauzmite dugoročno gledište
  • vodite brigu o održavanju dijaloga (da komunikacija bude dvosmjerna, a ne jednosmjerna)

Jasno je da bismo morali težiti ishodu Ja dobivam, ti dobivaš zato što nam jedino taj ishod omogućuje dobar odnos, pozitivne osjećaje, uspješno dovršavanje pregovora i u konačnici učinkovitu komunikaciju. Osim toga, u radu sa studentima primijenjuju se i četiri faze u mentorskom ciklusu: planiranje, praćenje, analiza i primjena. Mentorska podrška studentima prestaje kada su postignuti zadani ciljevi mentoriranja, odnosno kada je ostvaren zadani i propisani plan. Pri tome profesionalni razvoj studenta a i mentora ne prestaje, jer svatko od njih  unaprijeđuje svoju praksu i nadalje. Važno je naglasiti da su učenici, kada studenti odrađuju svoju praksu, posebno motivirani i kreativni, stoga je ova suradnja uvijek ugodna i zabavna.

Literatura:

  1. Mentorski program na jednom mjestu 
  2. Korak po korak 
  3. Jeđud, I. i Ustić, D. (2008).: Mentoriranje i mentorski programi. ERF. Zagreb