Tako su i ove godine od studenoga do kraja prosinca dva studenta pedagogije odrađivala pedagošku praksu u srednjoj školi kod stručne suradnice pedagoginje Gordana Popović, prof., koja prenosi iskustva i impresije. Svima koji se bave mentoriranjem, posebice u profesionalnom okruženju, ono predstavlja poseban izazov jer povezivanje teorijskih spoznaja stečenih na fakultetu i praktičnih u srednjoj školi predstavlja veliki izazov, a posebice u vremenima velikih promjena kojima smo svjedoci. Brojne su definicije mentoriranja, a ono što im je zajedničko je sljedeće (Jeđud i Ustić, 2009):
- Odnos jedan na jedan uz vođenje i podršku, a odnos karakterizira određen stupanj povjerenja i emocionalne bliskosti između mentora i mentoriranog
- Mentor je osoba koja je iskusnija/kompetentnija u nekom području ili specifičnoj vještini/znanju od mentoriranog
- Održavanje redovitih druženja kroz duže vrijeme.
Mentori Pedagoškog praktikuma imaju zadaću osnažiti samopouzdanje studenata, podržati njegov osobni razvoj te pomoći u ostvarivanju ishoda planiranih na pedagoškoj praksi te povezati podršku, izazov i profesionalnu viziju. Za vrijeme prakse studenti se pridržavaju svih propisa i pravila koji vrijede za zaposlenike škole/vrtića/učeničkog doma (početka i završetka rada pedagoga, pravila kućnog reda, raspored smjena). Cilj stručno-pedagoške praske jest praktičnim i neposrednim upoznavanjem studenata s djelovanjem stručnog suradnika pedagoga u školi/vrtiću/učeničkom domu i njegovim sudjelovanjem u odgojno-obrazovnom procesu pridonijeti osposobljavanju za budući posao pedagoga i razvojno-pedagošku djelatnost.
Zadaće i obveze studenata:
- Provesti 60/90 sati u školi/vrtiću/učeničkom domu od listopada 2021. godine do siječnja 2022. godine. Vrijeme dogovoriti sa stručnim suradnikom pedagogom prema zadaćama prakse te mogućnostima mentora i studenta. Preporučuje se provesti nekoliko dana zaredom na praksi zbog uvida u dinamiku rada.
- Upoznati i/ili nazočiti svim dnevnim i tjednim događanjima u školi/vrtiću/učeničkom domu za vrijeme prakse (početak nastave, veliki odmor, boravak u zbornici, sjednice stručnih tijela, stručna vijeća, izvannastavne aktivnosti, učeničke priredbe i natjecanja, praktična nastava učenika srednjih škola i sl.).
- Upoznati prostor i okoliš odgojno-obrazovne ustanove (učionice, kabinete, urede, knjižnicu, sportske terene i ostalo).
- Upoznati pedagošku dokumentaciju.
- U svezi rada stručnog suradnika pedagoga pratiti ili upoznati (praćenjem neposrednog rada pedagoga na navedenim poslovima ili prema dokumentaciji) sljedeće:
- svakodnevni te tjedni rad i dinamiku poslova stručnog suradnika pedagoga
- godišnji plan i program rada pedagoga
- kurikulum te godišnji plan i program rada škole/vrtića/učeničkog doma
- e-dokumentaciju
- suradnju pedagoga i ravnatelja
- suradnju pedagoga s djecom/učenicima (mogućnosti, razine, oblike) te oblike prikupljanja podataka o djeci/učenicima
- suradnju pedagoga s učiteljima/nastavnicima i razrednicima te odgojiteljima/ odgajateljima; – suradnju s ostalim stručnim suradnicima, ako ih škola/vrtić/učenički dom ima
- rad stručnih timova;
- primjere vrednovanja/samovrednovanja odgojno-obrazovnog rada i stručnih analiza (npr. uspjeha učenika), školskih projekata i istraživanja
- područje stručnog usavršavanja
- dnevnik rada i vođenje dokumentacije o radu stručnih suradnika pedagoga.
Prema procjeni i dogovoru mentora i studenata, oni mogu pomagati ili samostalno obaviti neke od aktivnosti u okviru područja rada pedagoga (anketiranje, rad na pedagoškoj dokumentaciji, pomoć u ostvarivanju pedagoške radionice i sl.). Po završetku studentske prakse svaki student sastavlja Izvješće o studentskoj praksi koje, osim studenta, potpisuje i mentor u školi. Nakon toga, stručni suradnik pedagog – mentor studenta procjenjuje ostvarenost prakse i ispunjava Stručno mišljenje mentora o radu studenta na stručnopedagoškoj praksi.
Kako bi pedagog mentor mogao to provesti potrebno je osim pomnog planiranja rada i međusobne suradnje dogovarati posebno i suradnju s učenicima, nastavnicima i upravom škole što često nije jednostavan proces. Ta vještina pregovaranja mora zadržati sva obilježja uljudbenosti i međusobnog uvažavanja sugovornika. Podsjećamo na četiri moguća ishoda pregovaranja:
- usredotočiti se na pristup i proces
- zadržiti poštovanje prema svima koji sudjeluju u razgovoru
- biti voljan riješiti problem – usmjeriti se na rješenje
- težiti ishodu pobjeda / pobjeda, no ako to nije uvijek moguće, ne ustrajati
- usredotočiti se na problem
- napasti oštro problem, ali biti blag prema sugovorniku
- istražiti potrebe studenata i izreći svoje potrebe
- otkriti zašto je student zabrinut, a zašto ste vi zabrinuti
- usredotočiti se na budućnost – vizija i širok kut gledanja
- otkriti dugoročne i kratkoročne posljedice dobitka i gubitka za studenta i za vas
- pojasniti sebi i studentu prednosti ishoda pobjeda / pobjeda
- utvrditi više mogućih rješenja i razraditi sve one za koje mislite da su prihvatljivi studentu i vama
- utvrditi što pobjedaznači studentu, a što vama (student treba jasno i otvoreno reći što je važno njemu, ali i zašto mu je to važno)
- vodite brigu o ostvarljivosti studentovih želja
- ponudite mogućnosti koje su studentu važne, a koje su ostvarljive i za vas
- slušajte i uvažavajte potrebe i brige studenta
- budite uporni
- zauzmite dugoročno gledište
- vodite brigu o održavanju dijaloga (da komunikacija bude dvosmjerna, a ne jednosmjerna)
Jasno je da bismo morali težiti ishodu Ja dobivam, ti dobivaš zato što nam jedino taj ishod omogućuje dobar odnos, pozitivne osjećaje, uspješno dovršavanje pregovora i u konačnici učinkovitu komunikaciju. Osim toga, u radu sa studentima primijenjuju se i četiri faze u mentorskom ciklusu: planiranje, praćenje, analiza i primjena. Mentorska podrška studentima prestaje kada su postignuti zadani ciljevi mentoriranja, odnosno kada je ostvaren zadani i propisani plan. Pri tome profesionalni razvoj studenta a i mentora ne prestaje, jer svatko od njih unaprijeđuje svoju praksu i nadalje. Važno je naglasiti da su učenici, kada studenti odrađuju svoju praksu, posebno motivirani i kreativni, stoga je ova suradnja uvijek ugodna i zabavna.
Literatura:
- Mentorski program na jednom mjestu
- Korak po korak
- Jeđud, I. i Ustić, D. (2008).: Mentoriranje i mentorski programi. ERF. Zagreb
