Radionica je započela uvodnim pregledom razvoja umjetne inteligencije, u kojem su učenice predstavile ključne povijesne i konceptualne točke. Govorile su o počecima umjetne inteligencije i Turingovu testu kao jednom od prvih pokušaja da se utvrdi može li stroj oponašati ljudsku komunikaciju do razine nerazlučivosti od čovjeka. Istaknule su kako se razlika između odgovora stroja i čovjeka s vremenom sve više smanjuje, osobito razvojem suvremenih generativnih modela.
Kao važnu prekretnicu navele su Dartmouth konferenciju 1956. godine, koja se smatra početkom umjetne inteligencije kao zasebne znanstvene discipline, s ambicioznim ciljem razvoja strojeva koji mogu oponašati ljudsko razmišljanje. Učenice su objasnile i rad na perceptronu, jednom od prvih algoritama strojnog učenja, koji je označio početak razvoja modela koji uče iz podataka.
U povijesnom pregledu dotaknule su se i razdoblja tzv. „AI zime“, kada je zbog ograničenih rezultata i nedostatka financiranja interes za umjetnu inteligenciju značajno opao. Naglasile su kako se područje ponovno razvija tijekom 1980-ih godina, osobito kroz ulaganja u Japanu i SAD-u, a zatim doživljava snažan uzlet početkom 21. stoljeća.
Kroz primjere poput MYCIN-a, ranog ekspertnog sustava za medicinsku dijagnostiku, učenice su pokazale kako su se AI sustavi počeli primjenjivati u medicini, inženjerstvu i drugim područjima. Posebno su istaknule nagli razvoj umjetne inteligencije u posljednjim godinama i njezinu sveprisutnost u svakodnevnom životu.
Sudionicima su predstavile niz primjera koje svakodnevno koristimo: automatsko ispravljanje teksta, prepoznavanje lica, preporuke proizvoda i sadržaja, glasovne asistente poput Google Assistanta, Alexe i Siri, chatbotove, navigacijske sustave poput Google Mapsa, pametne satove te razvoj autonomnih vozila. Na taj su način pokazale da umjetna inteligencija više nije futuristički koncept, nego tehnologija koja je već duboko integrirana u svakodnevne aktivnosti.
U završnom dijelu uvoda otvorile su i ključna etička pitanja: zaštitu privatnosti, odgovornost u slučaju pogreške sustava (osobito u medicini), uporabu umjetne inteligencije u vojne svrhe te rizike manipulacije i širenja dezinformacija. Time su učenice naglasile važnost kritičkog i odgovornog pristupa razvoju i primjeni umjetne inteligencije.
Nakon uvodnog dijela uslijedio je praktični dio radionice, u kojem su predstavljena tri konkretna alata namijenjena nastavnicima: Magic School, Brisk Teaching i SchoolAI. Učenice su kroz kratke demonstracije i vođene aktivnosti pokazale osnovne funkcionalnosti svakog alata, s posebnim naglaskom na njihovu primjenu u svakodnevnom nastavnom radu.
Sudionici su imali priliku vidjeti kako Magic School može pomoći u izradi nastavnih priprema, zadataka i povratnih informacija učenicima, kako Brisk Teaching podržava brzu analizu i prilagodbu nastavnih materijala, te kako SchoolAI omogućuje stvaranje interaktivnih aktivnosti i personaliziranih zadataka za učenike. Radionica je bila osmišljena kao praktičan pregled alata koji nastavnicima mogu olakšati organizaciju nastave i uštedjeti vrijeme, uz zadržavanje pedagoške kontrole nad procesom poučavanja.
Posebna vrijednost radionice bila je upravo u činjenici da su je vodile učenice – digitalne ambasadorice Laura Fabričani i Magdalena Marok. Njihova uloga u ovom kontekstu jasno pokazuje jedan od temeljnih ciljeva projekta: osnažiti učenike da postanu aktivni sudionici digitalne transformacije škole i partneri nastavnicima u razumijevanju novih tehnologija.
U sklopu susreta, osim aktivnosti projekta „Učenici digitalni ambasadori“, sudionicima su predstavljene i ključne aktivnosti projekta BrAIn, s naglaskom na istraživačke i razvojne komponente vezane uz primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju. Nastavnici su tom prilikom pozvani da se uključe u provedbu projektnih aktivnosti i tako doprinesu razvoju praksi poučavanja utemeljenih na suvremenim digitalnim i AI rješenjima.
Radionica je protekla u interaktivnoj i poticajnoj atmosferi, a sudionici su imali priliku postavljati pitanja, isprobati alate i razmijeniti iskustva. Ovakvi susreti potvrđuju važnost projekata poput „Učenici digitalni ambasadori“ i BrAIn, koji kroz suradnju učenika, nastavnika i istraživačkih timova grade kulturu odgovorne, sigurne i kreativne uporabe digitalnih tehnologija u obrazovanju.
