prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Upoznajmo vitamine B skupine

Nastavljamo priču o važnoj ulozi vitamina u našemu organizmu. Na redu je skupina od čak dvanaest članova važne obitelji vitamina B, topivih u vodi, koji pomažu, potiču i omogućavaju, između ostalog, pravilan razvoj djece, gradnju crvenih krvnih zrnaca, hormona, prijenosnih tvari u organizmu koji utječu na razvoj i rad živčanog sustava i dr.
Vitamini B skupine suzbijaju i razne tegobe i bolesti, primjerice slabokrvnost (anemiju), depresiju, nesanicu, upalu desni. Prema redoslijedu otkrivanja u znanosti označeni su brojevima pa tako postoje: vitamin B1, B2, B3 i tako redom.

Vitamin B1

Najviše vitamina B1 (tiamina) nalazi se u mrkvi, ovojnicama pšenice, kukuruza, riže i drugih žitarica, povrću (primjerice leći, suhome grahu), šunki srednje masnoće, ali i u drugim namirnicama. Vitamin B1 igra važnu ulogu u  procesu izmjene tvari u organizmu (metabolizmu ugljikohidrata, masti, glukoze i alkohola). Ako ga u ljudskome organizmu nema dovoljno, može uzrokovati degeneracijske promjene u krvožilnom, živčanom i probavnom sustavu. Pomanjkanje ovog vitamina može biti uzrokom  teške bolesti tropskih krajeva beri-beri (slabost, neotpornost), zbog koje su na Dalekome Istoku živote izgubili desetci tisuća ljudi dok nije otkriven ovaj vitamin. Ta opaka bolest nastaje ako se prekomjerno konzumiraju temeljito prerađena, polirana riža i alkohol, a danas se uglavnom javlja kod alkoholičara.
Velike doze vitamina B1 jačaju koncentraciju i raspoloženje. Dnevna potreba za vitaminom B1 je 1,7 mg. Veće količine se izlučuju iz organizma mokrenjem.

Vitamini B2 i B3

Vitamina B2 (riboflavina) ima u mlijeku, telećoj, goveđoj, janjećoj i pilećoj jetrici, bubrezima, punomasnome siru, jajima i dr.  Nedostatak toga vitamina u organizmu može izazvati poremećaje u živčanome i probavnom sustavu, oštećenje sluznice usta zbog čega  se javlja suhoća u ustima, ogrebotine na uglovima usana (stomatitis angularis)  i dr.
Vitamin B3 (nijacin i nikotinamid) sadržan je u telećoj jetrici, kokošjem mesu, svježim gljivama, svježem bilju i žitaricama. Uz vitamin B1 važan je u procesu izmjene svih hranjivih tvari u organizmu.  Dnevne potrebe vitamina B3 iznose 15-20 mg, a njegov nedostatak uzrokuje osip po tijelu, proljeve i demenciju. Tu bolest nazivamo  pelagra. Na svu sreću ona je danas izuzetno rijetka.

Vitamini B5 i B6

Vitamin B5 (pantetonska kiselina) važan je u potpori  asimilacije masti u organizmu. Ima ga u rižinoj ljusci, žitaricama, povrću, jetri i bubrezima.
Vitamin B6 (piridoksin) nalazi se u sušenome kvascu, kikirikiju, krumpiru, mahunama, bananama, goveđoj jetrici i dr. Važan je jer djeluje na žlijezde lojnice u koži. Manjak vitamina B6 uzrokuje potištenost i tjeskobne poremećaje.  Dnevne potrebe ovog vitamina su oko1,5 mg.
Tu su još vitamin B9 ili folna kiselina, vitamin B12 (u nastavku ćemo o tim vitaminima govoriti pobliže), biotin, kolin, inozitol, PABA (paraaminobenzojeva kiselina)  i takozvani vitamin B15 (pangamatska kiselina).
Folna kiselina je dio tzv. B vitaminskog kompleksa. Izuzetno je važna u sazrijevanju crvenih krvnih stanica koje, među ostalim, prenose kisik u sve dijelove našega tijela. Posebice je potrebita za razvoj djeteta u majčinoj utrobi.  Ono što ovaj vitamin razlikuje od drugih vitamina B skupine je da rijetko izaziva toksičnost, a nedostatak i smanjeni unos mogu dovesti do ozbiljnih neuroloških poremećaja. Dnevne doze su 150-200 µg folata.

Vitamin B12

Teška malokrvnost (perniciozna anemija) nastaje u ljudi koji u organizam ne unose dovoljno vitamina B12 (cijanokobalamin), jer manjak u organizmu toga vitamina uzrokuje, poput folne kiseline,  poremećaje u sazrijevanju crvenih krvnih tjelešaca.
Zbog velike važnosti otkrića  strukture toga važnog vitamina doktor Dorothy Hodgkin je 1964. dobio Nobelovu nagradu. 
Vitamin B 12 nalazi se isključivo u hrani životinjskoga porijekla (svi su vitamini biljnoga porijekla, pa su i vitamini B12 dospjeli u meso životinja biljnom prehranom). Ovo su neke od namirnica bogate tim vitaminom:

  • goveđa,
  • teleća,
  • janjeća,
  • svinjska 
  • pileća jetra (znanstvenici Minot i Murphy utvrdili su 1926. da se anemija može liječiti konzumiranjem životinjske jetre),
  • crveno meso,
  • sardine,
  • losos,
  • konzervirana tunjevina,
  • svježi sir,
  • pojedini tvrdi sirevi,
  • mlijeko i mliječni proizvodi,
  • jaja.

Nedostatak vitamina B12 u organizmu uzrokuje teške neurološke i psihičke probleme. Nedostatak ili manjak tog vitamina može uzrokovati , kako se to obično kaže,  „raspad“  živčanoga sustava, koji se manifestiraju nekoordiniranim  pokretima dijelova tijela, slabošću u mišićima ili poremećajem refleksa. Moguća je i smetenost ili osjećaj neobjašnjivih tjeskoba, depresije, čudnih promjena raspoloženja. Često nastaje i slabokrvnost (tzv. megaloblastična anemija) popraćena umorom, slabošću, nepravilnim otkucajima srca, zadihanošću, osjećajima trnaca u prstima ruku i nogu, smanjena koncentracija i sposobnost pamćenja.
Važnost ravnomjernog unosa vitamina
Kao i za sve vitamine, tako i za kompleks vitamina B vrijedi pravilo: smanjeni unos vitamina u organizam uzrokuje hipovitaminozu, a potpuni nedostatak avitaminozu. Avitaminoze mogu imati teške posljedice (zabilježeni su, istina rijetko, čak i smrtni slučajevi). Istodobno,  moramo biti oprezni, jer uzimanje prevelikih doza vitamina izaziva toksične učinke, hipervitaminozu, poput zamagljenja vida, promjena na koži,  mučnina i povraćanja, visokih razina šećera u krvi i dr.

Vegetarijanci i vegani – oprez!

Da bi organizam valjano funkcionirao potreban je zdrav želudac. Vitamin B12, nakon što dospije u želudac, putem njegovih enzima odlazi u krv, putem krvi putuje  na mjesta u organizmu gdje je prijeko potreban. Problema s apsorpcijom vitamina B12 imaju osobe sa želučanim problemima, zapravo s teškoćama vezanim uz cjelokupan probavni sustav. Problema s nedostatkom vitamina B12 imaju osobe koje nazivamo vegetarijancima  i veganima, jer ne jedu meso (ne unose u svoj organizam bjelančevine životinjskog porijekla) i zbog toga su  skloni anemijama.  Dobro bi bilo da roditelji vegani i vegetarijanci te njihova djeca, ako primijete neke od znakova i simptoma bolesti koje smo naveli u svezi s pomanjkanjem vitamina B12, odmah posjete i konzultiraju svoga obiteljskog liječnika.
Općenito je poznato da dojenče majke vegetarijanke mora uzimati dopunu vitamina B12 već od rođenja. Srećom, danas je dovoljna jedna krvna pretraga, uzimanje vitamina B12 i  tegobe potpuno iščezavaju. Dnevne potrebe vitamina B12 su relativno male, oko 0,005 mg. Ta je količina sadržana u uobičajenoj zdravoj svakodnevnoj prehrani. Djeca u razvoju bi trebala konzumirati veće količine toga vitamina jer imaju povišeni metabolizam i troše više energije.

Otkrića se nastavljaju

Veliko ushićenje  je u svijetu nastalo kada se otkrilo da vitamin B12 preventivno i terapijski sprječava nastanak masnih naslaga (aterosklerotskih plakova) na krvnim žilama. Na taj se način smanjuje rizik bolesti srca i krvnih žila.
Znanstvenici sa Sveučilišta Oxford ohrabrili su svijet kada su objavili da visoke doze vitamina B12 mogu u znatnoj mjeri (50 posto) usporiti brzinu smanjena mozga i razvoj Alzheimerove bolesti (demecija nepoznata uzroka). Tu su tešku bolest poznavali još i  stari Grci, a danas je nazivamo prema znanstveniku Aloisu Alzheimeru koji ju je 1906. prvi opisao u medici.
Važno je napomenuti i ovo: dugo vremena se smatralo da  skupina vitamina B12 sprječava razvoj zloćudnih bolesti. Nažalost, novije znanstvene studije kazuju da pouzdanih podataka o tome nema.

Zima dolazi – vitamini gdje ste?

Dolazi nam hladno zimsko razdoblje u kojemu su povišene potrebe organizma za vitaminima. Te dragocjene sićušne tvari su u praktički u svim namirnicama.  Želim stoga istaknuti da ako za jutarnji obrok uzimamo žitarice, u organizam unosimo obilje energije i prijeko potrebite vitamine B skupine. Imajte na umu da su oni važni, među ostalim, i za razvoj mozga jer potiču pamćenje i dobro raspoloženje.
Savjet roditeljima
Naglašavajte svojoj djeci koliko je važno za naše zdravlje svakodnevno jesti meso, povrće, posebice špinat, blitvu, grah, leću, šparoge, jetricu, bilo goveđu, teleću, svinjsku ili janjeću, mlijeko, jaja, a ako se sjetimo naših prijašnjih članaka o vitaminima i sve vrste voća.
 

Srdačno vas pozdravlja vaša obiteljska liječnica,
Diana Kostanjšek

 

Literaura: 
http://www.fiercehealthcare.com/signup?sourceform=Viral-Tynt-FierceHealthcare-FierceHealthcare
MSD priručnik dijagnostike i terapije.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

Izvorni datum objave: 09. 12. 2011.