Utjecaj medija na učenike četvrtih razreda – istraživanje

Mediji i uznapredovala informacijsko komunikacijska tehnologija znatno utječe na živote učenika, ali i na sve ostale skupine ljudi. Mediji postaju sredstva informiranja, obrazovanja i zabave. Sredstvo su oblikovanja stavova, a djeca su njima izložena od najranijeg doba, i imaju važnu ulogu u odgoju djece.

Važno je obratiti pozornost na sadržaje koja djeca gledaju i na taj način spriječiti negativne posljedice koje mediji donose. Stoga je provedeno istraživanje utjecaja medija na učenike četvrtih razreda Osnovne škole Dobriša Cesarić iz Požege. Cilj istraživanja bio je ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima i stereotipima u medijima.

Internet, kao elektronski medij, učenicima i studentima olakšava učenje, dostupne su mnoge besplatne e-knjige, dokumenti se brzo pretražuju i lako se može doći do najnovijih istraživanja, obnavljanja starih poznanstava ili, pak, uspostavljanja novih. Svi ti pozitivni aspekti interneta prihvatljivi su sve dok ne dođe do ovisnosti o internetu. Bitna je uloga roditelja u medijskom odgoju. Roditelj najčešće misli da može sve riješiti kontrolom. Nužno je imati nadzor nad sadržajem kojeg djeca pretražuju na internetu. Neke nasilne emisije koje djeca pogledaju jednom, neće ostaviti trajne posljedice, ali dugoročno i nekontrolirano konzumiranje istih treba izbjegavati. Jedno od takvih je vršnjačko kiberzlostavljanje. Kao novi oblik izražavanja nasilničkog ponašanja koje se svakodnevno širi i umrežava sve više djece i mladih. Problem dezinformacija traži kritičko promišljanje i vrednovanje, odgovorno ponašanje djece u virtualnom okruženju. Koliko su digitalne tehnologije loše ili dobre za mentalno zdravlje učenika, utječu li na dječju igru i razvoj? Znamo li što je digitalni otisak? Sve su to pitanja koja si trebamo postaviti kako bi mogli i dalje razvijati svoje kompetencije.

Cilj istraživanja je bio ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima. Sudionici istraživanja su bili učenici 4. b, 4. c i 4. d razreda Osnovne škole Dobriša Cesarić iz Požege tijekom siječanja 2021. godine. Mjerni instrument: anketni upitnik (Forms obrazac).

U anketnom ispitivanju sudjelovalo je 29 dječaka i 23 djevojčice četvrtog razreda Osnovne škole Dobriša Cesarić, Požega. Medije koriste više puta dnevno (73 %), a od navedenih medija (novine, radio, elektronski mediji – internet, televizija) najčešće koriste elektronske medije (62 %) za zabavu (75 %). Smatraju kako je najveća prednost korištenja medija učenje (32,6 %). U velikom postotku, čak 87 % ispitanika smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ili nekog drugog neprimjerenog ponašanja, isto tako smatraju kako mediji mogu manipulirati stavovima ljudi, širiti lažne vijesti i govor mržnje i utjecati na osjećaje i ponašanja ljudi (92 %). Ispitanici najviše koriste internet za igranje igrica (28.8 %), ali i za gledanje zabavnih video sadržaja (25 %). Svi ispitanici znaju što su društvene mreže, a od istih najviše koriste viber (55.7 %). 77 % ispitanika ima pristup računalu/mobitelu/tabletu s internetom u vlastitoj sobi, a 44 % ispitanika nadzire roditelj za vrijeme boravka na računalu/mobitelu/tabletu koje ima pristup internetu. Boravak na računalu/mobitelu/tabletu roditelj zabranjuje i ograničava najčešće radi kako bi spriječio ovisnost djeteta o tehnologiji. 75 % ispitanika komunicira s nekom drugom osobom preko interneta, dok 83 % ispitanika ne dijeli privatne sadržaje (fotografije, video, osobne informacije poput kućne adrese, broja telefona) na društvenim mrežama. 90 % ispitanika je razgovaralo s roditeljima ili učiteljima o korištenju interneta i komunikaciji preko društvenih mreža, a 58 % ispitanika nije čulo za vršnjačko kiberzlostavljanje. S tvrdnjom kako internet uvijek ima pozitivne učinke, ispitanici su bili neodlučni 52 %. S tvrdnjom kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja 75 % ispitanika se slažu u potpunosti. S tvrdnjom kako je potrebno učiti u školi o korištenju novih medija i društvenih mreža 65 % ispitanika se slaže u potpunosti. Ispitanici nisu sigurni jesu li dovoljno medijski pismeni.

Kako su rezultati istraživanja pokazali da učenici četvrtih razreda najčešće koriste elektronske medije za zabavu više puta dnevno, internet za igre i gledanje zabavnih video sadržaja, većina ih ima računalo s pristupom internetu u svojoj sobi, većina ih komunicira s drugom osobom preko interneta, možemo zaključiti kako su mediji sastavni dio komunikacije među desetogodišnjacima. Mediji nisu ni štetni ni korisni, a mogu biti i jedno i drugo. Utječu na društvenu socijalizaciju i oblikuju identitet djece. Ispitanici su svjesni utjecaja medija na nasilje, manipulaciju stavovima ljudi i problemom dezinformacija. Iznimno bitnu ulogu u izlaganju djece medijskim utjecajima imaju njihovi roditelji. Djeca uče u obitelji o životu s medijima, pa se pravilan odnos prema medijima mora vježbati. Roditelji trebaju stvoriti preduvjete i poučiti djecu korištenju medija i promatrati što djecu privlači. S druge strane oni su djeci uzor, model, pa je roditeljski odnos prema medijima za djecu neposredna orijentacija. Desetogodišnjaci su svjesni negativnih utjecaja medija na njihov razvoj, ali i činjenice kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja. Ispitanici se slažu kako je potrebno više učiti o medijima jer nisu sigurni koliko su medijski pismeni.

Mediji pružaju nove mogućnosti, ali se ne smije zanemariti novi komunikativni model koji promoviraju. Zbog toga je nužno razvijanje medijske kompetencije koja će osposobiti za prepoznavanje brojnih mogućnosti koje mediji nude.

Literatua:

  1. Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga
  2. Nadrljanski M., Nadrljanski Đ., Bilić M. (2007). Digitalni mediji u obrazovanju. Zagreb: Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Središnji državni ured za e-Hrvatsku
  3. Područja kurikuluma
  4. Sindik, J. (2011). Kako roditelji percipiraju utjecaj medija na predškolsku djecu? Medijska istraživanja, Vol. 18 No. 1, 2012.