Zanimalo ih je kako učitelji procjenjuju važnost suradnje između pedagoga i razrednika i u kojim područjima im je pomoć najviše potrebna.
Kao što kaže prof. dr. sc. Dubravka Maleš, učitelji ne dolaze na radno mjesto pripremljeni za poslove razrednika već uče metodom pokušaja i pogreške. Mladi učitelji uglavnom se pripremaju tijekom pripravničkog stažiranja, a poslovi i zadaće suhoparno su navedeni u regulativama i školskim dokumentima.
Polazišne hipoteze za ovo istraživanje bile su sljedeće:
- Razrednicima razredne nastave važna je suradnja sa stručnim suradnicima pedagozima u poslovima razrednika.
- Razrednicima razredne nastave poslovi suradnje s roditeljima su jedno od najvažnijih područja suradnje sa stručnim suradnicima pedagozima.
U istraživanju su sudjelovali učitelji makarskih, omiških i solinskih škola. Korištena je metoda ankete koja kao osnovni izvor podataka koristi osobne iskaze i mišljenja ispitanika o postavljenim pitanjima. Ukupno je anketirano 104 učitelja razrednika. Anketa je sadržavala četiri pitanja i bila je anonimna. Trebalo je odgovoriti odabirom već ponuđenih odgovora na pitanja. Rezultati su obrađeni statističkom metodom izračunavanja podataka i prikazani su pomoću dijagrama.
Na prvo pitanje o važnosti suradnje pedagoga i učitelja u poslovima razrednika, 92,3 % procjenjuje da im je važna suradnja. Njih 6,7 % navodi da im je manje važna, a 1 % smatra da nema potrebu za suradnjom.
Sam djelokrug rada razrednika vrlo je složen i uključuje: rad s učenicima, suradnju s roditeljima, ravnateljem i sa stručnim suradnicima, vođenje Razrednih vijeća, sudjelovanje u radu Učiteljskog vijeća te organizacijske i administrativne poslove. Za sve navedeno poslodavac je predvidio samo dva sata tjedno, a pomoć stručnog suradnika pedagoga može uvelike doprinijeti razredniku kako bi kvalitetnije i odgovornije obavljao svoj posao.
U drugom pitanju o važnosti suradnje u svrhu upoznavanja osobitosti učenika razrednog odjeljenja, 88,5 % ih smatra da im je važna redovita suradnja, dok njih 11,5 % smatra da je važna povremena suradnja. Nitko ne procjenjuje da nema potreba za suradnjom, odnosno svi anketirani imaju potrebu za suradnjom.
U trećem pitanju, u slučaju pedagoških intervencija usmjerenih prema učenicima, čak 99 % ih procjenjuje da im je bitna suradnja sa stručnim suradnikom pedagogom u školi. Samo 1% ih procjenjuje da im je manje važna. Nitko nije izrazio mišljenje da kao razrednik nema potrebe za suradnju sa stručnim suradnicima u slučaju pedagoških intervencija prema učenicima.
Na četvrto pitanje o važnosti područja suradnje razrednika razredne nastave i stručnog suradnika pedagoga u radu s roditeljima, razrednici razredne nastave birali su prema ponuđenim tvrdnjama i mogli su označiti jedno ili više područja suradnje.
Najviše ih je procijenilo da područje suradnje razrednika razredne nastave i stručnog suradnika pedagoga smatra korisnim u suradnji s roditeljima i to čak njih 86,5 %, dok ih 21,2 % smatrali da im to područje nije važno u području suradnje.
Na drugom mjestu po važnosti razrednici razredne nastave birali su poslove razredništva u analizi odgojno-obrazovne situacije u razrednom odjeljenju i to njih 73,1 % , dok ih 14,4 % smatrali da im to područje nije važno u području navedenih suradnji..
Na trećem mjestu po važnosti razrednici razredne nastave birali su područje razredništva u poslovima savjetovanja i razmjeni znanja o administrativnim poslovima razrednika u e-Dnevniku i to njih 52,9 %, dok ih 39,4 % smatrali da im navedeno područje nije važno u području suradnje.
Na četvrtom mjestu po važnosti učitelji razredne nastave birali su područje vrednovanja učenika kao najosjetljivijeg dijela obrazovnog procesa i to njih 44,2 %, dok su u ih 40,4 % smatrali da im navedeno područje nije važno u području suradnje.
Na petom mjestu po važnosti razrednici razredne nastave birali su područje stručnog usavršavanja na poslovima razredništva ili temama o razredništvu na Učiteljskim vijećima i to njih 43,3 %.
Na pretposljednjem mjestu po važnosti učitelji su birali područje suradnje oko napredovanja učenika na dopunskoj i dodatnoj nastavi i to njih 41,3 %, dok ih 63,5 % smatrali da im navedeno područje nije važno u području suradnje.
Na posljednjem mjestu po važnosti učitelji su birali područje suradnje oko provođenja kolegijalnog praćenja nastave i to njih 30,8 %.
Istraživanjem je potvrđena prva teza da je razrednicima razredne nastave važna suradnja sa stručnim suradnicima pedagozima u poslovima razrednika. Razrednici se u tim poslovima osjećaju manje kompetentni i potrebna im je pomoć i dodatno stručno usavršavanje. Prva tri najčešće birana područja rada od strane ispitanih učitelja spadaju u zadaće i poslove razrednika, a to su suradnja s roditeljima, analiza odgojno-obrazovne situacije u razrednom odjeljenju te razmjena informacija i savjetovanje u administrativnim poslovima. Time je dodatno potvrđena ova teza.
Potvrđena je i druga teza da je u području suradnje pedagoga i učitelja za učitelje najvažnija suradnja je u poslovima suradnje s roditeljima. Učitelji se procjenjuju nedovoljno pripremljenima za poslove razredništva, naročito u području suradnje i savjetodavnog rada s roditeljima. Stručni suradnik pedagog sa svojim stručnim kompetencijama, suradnjom s razrednikom i analizama pojedinih situacija, pomaže razredniku/učitelju razumjeti osobitosti učenika i roditelja s različitih aspekata i metoda za koje razrednici/učitelji nisu imali vremena ili nisu osposobljeni. Savjetodavni rad školskog pedagoga sastoji se, među ostalim, od razmjene informacija o učenikovim osobitostima, obiteljskoj situaciji, interesima učenika, poteškoćama u školi i izvan škole, a posebno u obitelji. Važna je i uloga ostalih članova Razrednog vijeća o praćenju učenika. Tako osposobljen razrednik, koji ima podršku i pomoć stručnog suradnika pedagoga, može bolje odgovoriti složenom partnerskom odnosu u poslovima suradnje s roditeljima. Iz perspektive učitelja, suradnja s roditeljima zahtijeva otvorenost, razumijevanje i aktivno sudjelovanje.
Na temelju rezultata ovog istraživanja može se zaključiti kako postoji velika potreba učitelja za suradnjom s pedagozima u gotovo svim poslovima. Iznimno je važno da školski pedagog pruža podršku učiteljima pripravnicima, razrednicima i svim predmetnim učiteljima s ciljem jačanja profesionalnih vještina koje se primjenjuju u upravljanju razrednim odjelom, u radu s učenicima u razredu te u komunikaciji s roditeljima i s drugim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Bez obzira na to o kojem je području suradnje riječ, cilj pružanja suradnje stručnog suradnika pedagoga je unaprjeđenje rada i podrška svakog pojedinog učitelja.
Preporuka proizišla i iz ovog istraživanja je da stručni suradnici pedagozi afirmiraju vještine savjetodavnoga rada u području suradnje s roditeljima, u području kvalitetne analize odgojno-obrazovnog procesa te savjetovanje i razmjena znanja o administrativnim zadaćama i obvezama razrednika. To su područja gdje učitelji razredne nastave najviše trebaju pedagoge kao suradnike. Jake strane u savjetodavnim kompetencijama pedagoga su otvorenost za suradnju, strpljenje i uvažavanje. Pri tome je važno graditi iskustvo i stručna znanja. S druge strane, predanosti i zadovoljstvu poslom stručnog suradnika pedagoga doprinosi neprestano osobno stručno usavršavanje, a profesionalnoj slici o sebi svakako doprinosi razvijanje kvalitetnog partnerskog odnosa s učiteljima.
Izvori:
- Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine 34/14., 40/14., 34/2014. i 102/2019.)
- Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 112/2010, 100/2021.)
- Vizek-Vidović V., Vlahović-Štetić V., Pavin T., Rijavec M., Miljević-Riđički M., Žižak A., (2005). Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb
- Vizek-Vidović V., Domović, V., Marušić, I., (2014). Praćenje i vrednovanje profesionalnog razvoja učitelja – kompetencijski pristup: podloga za licenciranje. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Zagreb
- Udruga roditelja Korak po korak, (2006). Škola otvorena roditeljima, Zagreb
