Svjetski dan baštine obilježava se 18. travnja svake godine i poznat je još i kao Međunarodni dan spomenika i lokaliteta. Dan je ustanovilo 1982. godine Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete (ICOMOS) i službeno ga je prihvatilo UNESCO-a 1983.
Ciljevi obilježavanja ovog događaja su brojni: podizanje svijesti o važnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine čovječanstva; promicanje zaštite spomenika, arheoloških lokaliteta, povijesnih građevina, krajolika i drugih vrijednosti koje čine svjetsku baštinu; isticanje odgovornosti zajednica i institucija u očuvanju i prenošenju baštine budućim generacijama.
Grad Solin je iznikao i nalazi se na staroj Saloni te je njegova kulturno-povijesna baština nepresušni izvor spoznaja bogate povijesti i arheologije. Vođeni spomenutim činjenicama učitelji su pred solinske učenike postavili dodatne ciljeve.
Povezivanje zavičajne baštine s hrvatskom i svjetskom
Glavni cilj bio je provođenje niza aktivnosti baziranih na proučavanja samog mjesta i predmeta nematerijalne baštine. Ovakav vid rada za cilj je imao pridonositi izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnog identiteta očuvanjem zavičajne baštine. Ideja povezivanja zavičajne baštine s hrvatskom i svjetskom baštinom te razvoj odgovornog odnosa prema očuvanju nematerijalne baštine bila je misija ovog događanja.
Valorizacijom odgojne komponente smatralo se vrednovanje dobivenih materijala kroz projekte pod pokroviteljstvom UNESCO-a, s ciljem promicanja interkulturalnog učenja.
Sama organizacija UNESCO vodi popis Svjetske baštine, koji uključuje mjesta od iznimne vrijednosti:
- kulturna baština (npr. povijesne jezgre gradova, dvorci, umjetnička djela u prostoru)
- prirodna baština (npr. nacionalni parkovi, geološki fenomeni, endemska staništa)
- mješovita baština (mjesta koja imaju i prirodnu i kulturnu vrijednost)
Najveći arheološki park u Hrvatskoj
Grad Solin mali je gradić smješten u neposrednoj blizini Splita. Poznat je kao kolijevka antičke i srednjovjekovne hrvatske povijesti. Njegova baština obuhvaća predivne arheološke lokalitete, sakralne spomenike i prirodne znamenitosti. Bogata baština svjedoči o prošlosti ovog područja.
Salona je bila glavni grad rimske provincije Dalmacije i jedno od najvažnijih urbanih središta antičkog svijeta na istočnoj obali Jadrana. Danas je to najveći arheološki park u Hrvatskoj. Posjetom Saloni posjetitelji mogu razgledati ostatke gradskih zidina, foruma, termi, bazilika i amfiteatra.
Solin se diči i bogatom sakralnom baštinom srednjovjekovne Hrvatske. Na ovim prostorima kraljica Jelena Slavna podigla je Crkvu sv. Stjepana na Otoku. Šuplja crkva – bazilika sv. Petra i Mojsija, mjesto je krunidbe kralja Zvonimira. Samostan Rižinice benediktinski je samostan iz 9. stoljeća povezan s knezom Trpimirom.
Brojne su još lokacije koje kriju bogatu kulturno povijesnu baštinu grada Solina. Gradina, Manastirine, Gašpina mlinica i brojne druge, zdušno pričaju priču o bogatoj povijesti ovog grada na „hrvatskom Jordanu“ – rijeci Jadru.
Vođene svim spomenutim i autorice ovog članka sa svojim su se učenicima prvih razreda priključile obilježavanju tjedna baštine.
Tako su im na satovima Hrvatskoga jezika ponajprije čitale „Solin sve u šešnest“ autorice Mije Sesartić. Kroz ovu bogatu zbirku anegdota i priča iz svakodnevnog života staroga Solina učenici su imali priliku upoznati lokalne običaje, jezik i mentalitet svoga mjesta. Zatim su dobili zadatak jednom rečenicom odgovoriti na pitanje „Zašto Solin volim?“.
Od dobivenih rečenica izradili su plakat koji krasi učionicu. Na Čitateljskom klubu čitali su slikovnicu dječjih radova, nastala u projektu „Tiramoli malih Solinjana“, a riječ je o slikovnici „Solin u oku djeteta“. Nakon čitanja i vođene analize pojedinih dijelova slikovnice shvatili su kako je kulturno povijesna baština njihovog grada uistinu prebogata.
Najstarija solinska pjesma “Podno Klisa”
Našle su se tu pjesme o povijesnim lokalitetima Saloni, Gradini, Manastirinama, Gospinu otoku i Šupljoj crkvi. Zatim pjesme o stoljetnom čempresu, mekousnoj pastrvi i anguji iz rike. Nije nedostajalo ni slavnih povijesnih osoba od kraljice Jelene, kralja Zvonimira, cara Dioklecijana i Salonitanaca. Sve spomenuto kroz oko i riječi njihovih vršnjaka dobilo je dodatnu dimenziju ponosa ovih prvašića.
Satove Glazbene kulture ispunilo je usvajanje najstarije solinske pjesme „Podno Klisa“. Najprije smo odgledali prigodni spot, pa su im učiteljice pročitale stihove pjesme te detaljno pojasnile značenje nepoznatih pojmova. Onda su igrom jeke pokušali usvojiti pjesmu. U početku je bilo puno nespretnosti i teže su se pamtili stihovi, ali nakon uvježbavanja uspjeh je bio potpun.
Na Satovima razrednika usvojena nova znanja ponovili su kroz brojne kvizove u digitalnim alatima. Scenska igra uprizorenja borbe gladijatora dodatno je zaokupila pažnju malih sedmogodišnjaka.
Trlja – drevna društvena igra
Turistička zajednica grada Solina razvila je edukativnu memory igru pod nazivom „Salonitanac pamti“, kao dio projekta „Salona Play“, s ciljem približavanja bogate antičke baštine najmlađima kroz igru i zabavu. Ova igra temelji se na vizualnim prikazima lokaliteta i života u antičkoj Saloni. Kroz igru, djeca razvijaju memorijske sposobnosti i istovremeno uče o povijesti svog grada. Upravo ova igra potvrdila je koliko se kroz ovaj projekt obogatilo znanje učenika o spomenutoj temi. Uz memory igru učenicima je prikazana brošuru „Život malenog Salonitanca“, koja je djeci približila spoznaju kako je izgledao svakodnevni život njihovih vršnjaka u rimsko doba (odijevanje, prehrana te školske aktivnosti). Ovakva igra poznata je i kao ambasador kulturne baštine grada Solina.
Sat Tjelesne i zdravstvene kulture izazvao je posebno oduševljenje kod djece. Naime, izlaskom u školsko dvorište dočekala ih je velika društvena igra „Trlja“.
Trlja je drevna društvena igra koja se igrala u antičkom Rimu, a njezini tragovi pronađeni su na kamenim pločnicima i zidovima arheoloških lokaliteta, uključujući i Salonu. Igra se sastoji od ploče s urezanim linijama i figura koje igrači pomiču s ciljem postizanja određene kombinacije, slično modernim igrama poput mlina. Prijenosna terenska igra trlja dimenzija 290×120 cm, prilagođenu za radionice i edukativne programe ovaj je put potpuno poslužila svojoj svrsi.
U dječjoj igri prepunoj obrata i zabave učenici su vješto postavljali figure svojim tijelima gradeći pri tom strategije poput hrabrih ratnika antičkog Rima. Dobra kombinatorika stvarala je nove pobjednike, a želja za pobjedom krojila brojne manje ili više uspješne manevre za pobjedu.
Na kraju svih aktivnosti satovi Likovne kulture izrodili su pravu tematsku galeriju kulturno povijesne baštine naše domovine. Našle su se tu brojne solinske narodne nošnje i stari nakiti. Na tanjuru izrađeni akvarelom plivali su solinski cipli, a sve po uzoru na velikog likovnog umjetnika Vjekoslava Paraća. Autohtona solinska pastrva zaplivala je u rijeci Jadro kroz gusti šaš stoljetne močvare, a sve kroz poteze crta različitih po tok u karakteru. Ornamenti na spomenicima našli su svoje mjesto među brojnim likovnim radovima na razrednoj izložbi upriličenoj za paralelu prvih razreda.
Očuvanje identiteta i tradicija
Nizom spomenutih aktivnosti riječ baština koja u načelu označava skup materijalnih i nematerijalnih dobara poprimila je pravo značenje. Misija da se baština prenosi s generacije na generaciju te da ima kulturnu, povijesnu, umjetničku, znanstvenu ili društvenu vrijednost ovdje je u potpunosti postignuta. Ove aktivnosti omogućile su da očuvanje identitet i tradicija jednog naroda i zajednice uspješno gradi put novim generacijama i njihovim poimanjima potrebe očuvanja i ponosa na svoj identitet i povijest iz koje su nastali.
Učenici prvih razreda, provedbom ovog projekta obogatili su svoja znanja i učvrstili ponos pripadnosti svom narodu, te baštini koja im je ostavljena u nasljeđe. Naučili su kako baštiniti baštinu učeći iz prošlosti, odgovorno se odnoseći prema naslijeđenim vrijednostima te stvarajući neke nove vrijednosti za budućnost.
