Ekrani su nam integrirani u svakodnevni život, stoga nam stvaraju iluziju vremena provedenog na njima. Pritom se rijetko zapitamo, znamo li koliko ovisnost o mobitelu zapravo utječe na naš mozak?
Ovisnost o mobitelu možemo definirati kao bihevioralnu ovisnost koja se očituje u svjesnoj, pretjeranoj uporabi mobitela unatoč negativnim posljedicama. Iako je ovisnost o mobitelu vidljiva i prisutna u društvu, nije službeno priznata kao mentalna bolest ili ovisnost, a njezina stopa među učenicima trenutno je 24.8 % – 27.8 % s porastom svake godine.
Koliko je moć ovisnosti jaka dokazuje činjenica da 50.4 % ispitanika istraživanja ne bi prestalo koristiti mobitele unatoč njihovoj osviještenosti o negativnim utjecajima na svakodnevni život.
Povećani rizik od depresije, anksioznosti, stresa, problema s vidom samo su neki od dobro poznatih utjecaja mobitela na naše zdravlje. Čak i prisutnost mobitela (iako nije u upotrebi) ima sposobnost odvraćanja pozornosti i smanjenja učinkovitosti rješavanja zadataka do 20 %. Korištenje mobitela prije spavanja jednako negativno utječe na naš mozak. Zbog pozadinskog osvjetljenja, naš mozak percipira da je i dalje dan suzbijajući hormon spavanja (melatonin) od oslobađanja u naš krvotok. Zbog toga korištenje tehnologije samo sat vremena prije spavanja 3 puta povećava vjerojatnost da ćete spavati manje od 5 sati.
Prekomjerno korištenje ekrana posebno je prisutno u mlađim generacijama. Tada su prefrontalni korteks i limbički sustav još u ranom razvoju, a kada su izloženi mobitelu, iznimno su osjetljivi na zadovoljstvo koje im vrijeme provedeno na ekranima pruža. Zbog toga se poremeti razvoj njihovih funkcija kao što su kontrola impulsa, obrada nagrada i pozitivno potkrepljenje.
Simultano prelaženje između aplikacija, društvenih mreža i ostalih zadataka postala je automatska radnja većine. Unatoč mišljenju adolescenata da je multitasking dobar za njih, to je samo mit. Mozak mlade osobe još nije dovoljno razvijen za istovremene radnje zbog čega se bori s raspoređivanjem pažnje što u konačnici dovodi do smanjenja kognitivne učinkovitosti.
Ograničavanje razvoja kritičkog mišljenja, vještina rješavanja i zaključivanja, smanjivanje pamćenja i zadržavanja znanja posljedice su prekomjerne upotrebe ekrana. Kako bi spriječili nepotrebnu opsesiju, nužno je imati određenu dozu samokontrole. Nikada nije kasno prestati, a ako tražite ili vam je potrebna pomoć, možete je pronaći na poveznici: https://findahelpline.com/countries/hr.
Izvori:
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5680647/
https://www.hamilton.k12.wi.us/wp-content/uploads/2024/10/Brain-develpment-and-cell-phones.pdf
