Nažalost, dio te hrane se baci. Bacanje hrane nije samo gubitak novca – ono znači i gubitak vode, tla, energije te povećanje ugljičnog otiska koji doprinosi klimatskim promjenama.
Ovaj rad prikazuje rezultate projekta “Hrana nije otpad” u kojem su učenici nižih razreda Osnovne škole Tituša Brezovačkog, pod vodstvom učiteljice Mire Topić, započeli praćenje količina bačene hrane u školskoj kuhinji.
U drugoj fazi projekta, učenici 7. f razreda pod mentorstvom svoje nastavnice Nikoline Konjuh Reljić izračunali su ugljični otisak bačene hrane tijekom jednog mjeseca.
Cilj je bio izračunati koliko hrane završava u otpadu i koliki je time ugljični otisak Osnovne škole Tituša Brezovačkog.
Materijali i metode
Tijekom četiri tjedna praćeno je koliko se hrane baca nakon obroka. Zabilježeno je 23 kante ručka i 18 kanti mliječnih obroka, svaka po 50 litara, što ukupno iznosi 2.050 litara hrane. Pretpostavljeno je da u 1 litri ima približno 2 porcije hrane, što znači da je bačeno oko 4.100 porcija.
Za izračun je korištena procjena da 1 litra hrane teži oko 1 kilogram, a 1 porcija oko 0,5 kilograma. Zatim su korištene prosječne vrijednosti emisije CO₂ po kilogramu hrane: mesna jela 18 kg CO₂e/kg, piletina i puretina 6,9 kg CO₂e/kg, mahunarke 1,5 kg CO₂e/kg, povrće i tjestenina 2,0 kg CO₂e/kg te mliječni obroci 1,9 kg CO₂e/kg.

Rezultati
Na temelju jelovnika i izračuna dobiveni su sljedeći rezultati za procijenjeni ugljični otisak bačene hrane tijekom mjeseca ožujka:
| Vrsta obroka | Broj porcija | Emisija po porciji (kg CO₂e) | Ukupno (kg CO₂e) |
| Mesna jela (Bolognese) | 460 | 9,0 | 4.140 |
| Pileća/pureća jela | 920 | 3,45 | 3.174 |
| Variva (grah, leća) | 460 | 0,75 | 345 |
| Povrtna/tjestenina jela | 460 | 1,0 | 460 |
| Mliječni obroci/deserti | 1.800 | 0,95 | 1.710 |
| UKUPNO | 4.100 | – | 9.829
|
Ukupno je procijenjeno da bačena hrana u jednom mjesecu proizvede oko 9,8 tona CO₂e. To je približno jednako količini ugljičnog dioksida koju proizvede automobil koji prijeđe oko 60.000 kilometara. Osim toga, vrijednost bačene hrane procijenjena je na oko 3.600 eura.
Grafikon 1.

Grafikon 2.

Zaključak
Rezultati pokazuju da bacanje hrane ima velik utjecaj na okoliš. Bačena hrana znači gubitak novca, resursa i povećanje emisije stakleničkih plinova. Najveći udio emisija dolazi od mesnih jela, dok povrće i mahunarke imaju mnogo manji ugljični otisak. Smanjenje bacanja hrane može znatno pomoći okolišu i školskom budžetu.

Hrana je vrijedna. Kada je bacimo, ne gubimo samo obrok, već i vodu, energiju, trud i prirodne resurse. Ako svatko od nas učini mali korak i pazi da ne baca hranu, zajedno možemo učiniti veliku razliku za naš planet.