Cilj ovoga rada jest analizirati pozitivne i negativne učinke korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, s posebnim naglaskom na pojavu anksioznosti, depresije, smanjenog samopoštovanja i ovisničkih obrazaca ponašanja.
Razvoj digitalnih tehnologija značajno je promijenio način na koji mladi komuniciraju, uče i oblikuju vlastiti identitet. Platforme poput Instagrama, TikToka, Snapchata i X-a omogućuju stalnu povezanost, ali istovremeno stvaraju pritisak kontinuirane prisutnosti i samoprezentacije.
Mentalno zdravlje mladih postaje sve važnija javnozdravstvena tema, osobito u kontekstu porasta psihičkih poteškoća u adolescentskoj populaciji. Ovaj rad razmatra kako i u kojoj mjeri društvene mreže utječu na mentalno blagostanje mladih.
Društvene mreže mogu imati zaštitnu i poticajnu ulogu
Društvene mreže mogu imati zaštitnu i poticajnu ulogu u mentalnom zdravlju mladih. One omogućuju: održavanje socijalnih odnosa, osobito kod mladih koji su geografski ili socijalno izolirani, izražavanje identiteta i kreativnosti, pristup informacijama o mentalnom zdravlju i podršci, povezivanje s vršnjacima koji imaju slična iskustva ili probleme. Za neke mlade osobe društvene mreže predstavljaju prostor socijalne podrške koji im nedostaje u offline okruženje.
Međutim, ipak je više negativnih posljedica jer brojna istraživanja pokazuju povezanost između intenzivnog korištenja društvenih mreža i povećane razine anksioznosti i depresivnih simptoma. Stalna usporedba s idealiziranim prikazima života drugih može dovesti do osjećaja manje vrijednosti, nezadovoljstva sobom i kroničnog stresa. Društvene mreže često promoviraju nerealne standarde ljepote, uspjeha i popularnosti. Mladi, osobito adolescenti, skloniji su internalizaciji tih standarda, što može rezultirati negativnom slikom o vlastitom tijelu i smanjenim samopoštovanjem.
Mehanizmi poput lajkova, notifikacija i beskonačnog skrolanja dizajnirani su kako bi poticali dugotrajno korištenje. Kod nekih mladih razvija se problematično ili ovisničko ponašanje, koje može dovesti do zanemarivanja školskih obveza, poremećaja spavanja i smanjene koncentracije.
Elektroničko nasilje ozbiljan rizik za mentalno zdravlje
Elektroničko nasilje predstavlja ozbiljan rizik za mentalno zdravlje mladih. Žrtve cyberbullyinga češće iskazuju simptome depresije, anksioznosti, socijalne povučenosti te u ekstremnim slučajevima i suicidalne misli.
Istraživanja ukazuju da nije presudno samo vrijeme provedeno na društvenim mrežama, već i način njihova korištenja. Pasivno konzumiranje sadržaja (npr. promatranje tuđih objava bez interakcije) povezuje se s lošijim mentalnim ishodima, dok aktivna i svrhovita komunikacija može imati neutralan ili čak pozitivan učinak.
Jedno longitudinalno istraživanje, korišteno u “Adolescent Brain Cognitive Development Study”, pratilo je preko 11.000 djece i adolescenata. Rezultati su pokazali da je viša od prosječne upotreba društvenih mreža u jednoj godini povezana s većim depresivnim simptomima u sljedećoj godini, čak kada se kontroliraju demografski i obiteljski faktori. Ovi nalazi sugeriraju dugoročne posljedice intenzivnijeg korištenja na depresiju mladih.
Pregled 43 studije koji obuhvaća radove od 2012. do 2022. pokazuje dosljednu vezu između društvenih mreža, depresivnih simptoma, anksioznosti, lošeg sna i niskog samopoštovanja među adolescentima. Neke studije također ukazuju da djevojke mogu pokazivati izraženije simptome depresije i anksioznosti povezane s korištenjem društvenih mreža.
Slična meta-analiza koja je sintetizirala 24 kvantitativne studije otkrila je umjerenu pozitivnu povezanost između rizika povezanih s društvenim mrežama i mentalnog zdravlja -uključujući depresiju, anksioznost i suicidalnu ideje – iako s velikom heterogenošću među studijama.
Provedeno istraživanje „Kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje mladih“
Zbog navedenih istraživanja i sve prisutnijeg problema provela sam istraživanje „Kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje mladih“ i u XVI. gimnaziji koje je obuhvatilo tri skupine ispitanika koje smo smatrali važnim za ovu temu:
Učenike, roditelje i nastavnike XVI. gimnazije i učenike Osnovne škole Rapska; s kojima smo napravili ankete, te ovdje ističemo najvažnije rezultate do kojih smo došli.
Zabrinjava podatak da gotovo 70 % učenika provodi na mobitelu više od dva sata dnevno. Sugeriranih pola sata drži se tek 7,7 % učenika. 64,1 % učenika pristup društvenim mrežama bez kontrole dobilo je između 11-13 godina, što smatramo jako štetnim jer u tom razdoblju učenici još nisu dovoljno zreli kako bi znali procijeniti istinitost i štetnost informacija na internetu.
Neispavanost je čest problem današnjih adolescenata te je naše istraživanje pokazalo da 65,5 % naših učenika primjećuje manjak sna zbog uporabe društvenih mreža.
O cyberbullyingu se jako malo priča u našim školama, a u našoj školi je čak 32,1 % učenika doživjelo nasilje na internetu.
Istraživanje pokazuje da ni roditelji, ni profesori nisu svjesni činjenice u kolikoj mjeri društvene mreže utječu na učeničke stavove i njihov pogled na svijet.
Čak 61,8 % učenika izražava da su im društvene mreže promijenile razmišljanja i poglede na neke stvari.
- 77,9 % učenika kaže da su im društvene mreže utjecale na smanjenu koncentraciju
- 53,2 % učenika izriču da su im društvene mreže utjecale na smanjeno samopouzdanje
- 32,5 % uzrokovale socijalnu izoliranost
- 28,6 % tjeskobu
- 15,6 % agresivnost.
Svi ovi podaci govore da se mladima u našem društvu ne pridaje dovoljno velika pažnja, osobito vezano uz prevenciju boravka na društvenim mrežama.
Profesori
Istraživanje provedeno na profesorima pokazuje da većina profesora doživljava društvene mreže kao dobru i korisnu stvar pomoću koje današnje društvo prikuplja puno novih informacija .
- 63,9 % profesora smatra kako društvene mreže smanjuju koncentraciju učenika
- 25 % profesora misli da kod učenika uzrokuju izoliranost
- 22,2 % tjeskobu
- 13,9 % depresiju
- 11,1 % smanjeno samopouzdanje
- 8,3 % agresivnost.
Očit je nesrazmjer u postotcima koje iskazuju učenici i način na koji to doživljavaju profesori u postotcima učeničkog samopouzdanja i socijalne izoliranosti. Učenici iskazuju da je ta stopa puno veća od toga što profesori misle.
Ove godine u XVI. gimnaziji uvedeno je pravilo da učenici ostavljaju mobitele na početku sata na jednoj klupi i ne koriste ih za vrijeme nastave. Ta mjera uvedena je upravo iz razloga kako bi se učenici navikavali što manje koristiti mobitele i društvene mreže. Pitali smo profesore što misle je li uvedeno pravilo donijelo ikakve promjene u ponašanju učenika. 52,8 % profesora misli da je uvedeno pravilo donijelo promjene, a 47,2 % misli da nije.
S obzirom na postotak negativnih odgovora uviđamo da profesori nisu u velikom postotku svjesni lošeg utjecaja društvenih mreža na ponašanje učenika i njihovo mentalno zdravlje, socijalnu izoliranost, manjak samopouzdanja.
Mislimo da bi se o problemu lošeg utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih trebalo puno više konkretno djelovati, različitim akcijama, uvođenjem aktualnih slobodnih aktivnosti koje bi mladima zaokupljale pažnju i usmjeravale ih u pozitivne životne situacije druženja s vršnjacima, stvaranje zajedničkih projekata, putovanja, istraživanja…).
Roditelji
Rezultati ankete pokazuju da roditelji misle da društvene mreže imaju i dobru i lošu stranu. Koja će strana više utjecati na nekoga ovisi o načinu korištenja društvenih mreža.
- 50 % roditelja navodi da korištenje društvenih mreža kod njihove djece uzrokuje manjak koncentracije
- 37,5 % socijalnu izoliranost
- 22,9 % smanjeno samopouzdanje
- 21,9 % agresivnost
- 19,8 % tjeskobu
- 8,3 % depresiju.
I ovdje primjećujemo da puno više mladih ima problema sa osjećajem smanjenog samopouzdanja i socijalnom izoliranošću, nego što to roditelji misle. Samo 10 roditelja misli da su društvene mreže dobre.
Na temelju istraživanja u svijetu i kod nas, ali i ovog u dvije škole vidimo da bi i s roditeljima trebalo više preventivnog rada i to već od perioda kad dijete krene u prvi razred osnovne škole. Potrebno je puno više predavanja, radionica, razgovora i osvješćivanja koliko društvene mreže ako se koriste na negativan način (prerano korištenje, prekomjerno korištenje…) mogu izazvati problema u životu mladih osoba.
Iz svega do sada navedenog vidljivo je da na društvenom planu treba intenzivnije i organiziranije provoditi razvoj digitalne pismenosti i kritičkog mišljenja, osobito kod mladih. Poticati više otvorene komunikacije o mentalnom zdravlju, učiti roditelje kako razgovarati s djecom koja se osjećaju loše.
Roditelji, škola i stručnjaci trebaju biti povezaniji u odnosu na sve veći problem mladih. Mladima se treba ograničavati vremenska ograničenja oko provođenja vremena na društvenim mrežama, te dizajniranje digitalnih platformi treba biti odgovornije.
Zaključak
Društvene mreže imaju dvojak utjecaj na mentalno zdravlje mladih. Dok mogu pružiti podršku, povezanost i informacije, njihovo pretjerano i nekritično korištenje povezano je s brojnim psihičkim poteškoćama. Ključ leži u uravnoteženom i svjesnom korištenju, kao i u edukaciji mladih o potencijalnim rizicima i prednostima digitalnog okruženja.
