Nikad dovoljno sigurni na internetu

Danas se Dan sigurnijeg interneta obilježava u oko 190 zemalja na svim kontinentima svijeta gdje se putem različitih aktivnosti želi mladima omogućiti pružanje sigurnijeg i boljeg digitalnog okruženja.

U navedene aktivnosti uključeni su: donositelje odluka na nacionalnoj i međunarodnoj razini, predstavnici industrije, organizacija civilnog društva, edukatori, roditelje i naravno mladi. Iako je internet moćan obrazovni alat koji omogućuje učenje, unapređivanje vještina i stjecanje novih sposobnosti i znanja, ima i određene rizike.

Dan sigurnijeg interneta podsjeća sve nas da trebamo poduzeti konkretne korake za zaštitu i osnaživanje mladih u njegovu korištenju (Europska komisija, 2026).

I ove godine Hrvatska regulatorne agencija za mrežne djelatnosti i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavili su brošuru namijenjenu roditeljima i djeci u osnovnoj školi, premda nije naodmet da je konzultiraju i svi oni koje zanima tema ponašanja i sigurnost djece na internetu.

Brošura ove godine uključuje teme poput navika korištenja interneta i društvenih mreža, brige o osobnim podacima te najčešćim prevarama, važnost kvalitetne lozinke te mogućnost višefaktorske autentifikacije, korištenje umjetne inteligencije, uloga kolačića, digitalnih tragova te antivirusna zaštita, teme o gubitku ili krađi mobilnog uređaja.

Predstavljena je i aplikacija Susretnica koja uči o komunikaciji i pomoći osobama s invaliditetom, te teme za roditelje poput načina razgovora s djecom, roditeljskoj zaštiti i ograničenjima usluga poput filtriranja sadržaja, limita potrošnje, blokade brojeva i slično (HAKOM, 2026).

Vodeći se navedenom brošurom ali i ostalim dostupnim materijalima tijekom sata informatike u višim razredima Osnovne škole Jurja Dobrile Rovinj organizirana je edukacija povodom Dana sigurnijeg interneta.

Prethodno navedene teme bile su predmet razgovora i razmjene mišljenja te na kraju je uslijedilo vrednovanje za učenje kako bi učenici imali povratne informacije o temama koje bi bilo potrebno da dodatno oplemene, dok s druge strane učitelju rezultati služe za prilagodbu metoda poučavanja radi postizanja boljih odgojno-obrazovnih ciljeva. Vrednovanje je provedeno kroz kviz od 10 pitanja. Svako pitanje imalo je ponuđena 4 moguća odgovora a učenik je trebao odabrati točan. U nastavku su predstavljeni skupni rezultati vrednovanja.

1. Na pitanje „Kada je sigurno dijeliti svoje osobne podatke (ime, prezime, adresu, školu) na internetu?“ svi učenici su odgovorili „Nikada, osim ako roditelj ili druga odrasla osoba od povjerenja to odobri“.
2. Na pitanje „Tko je najbolja osoba kojoj se trebaš obratiti ako ti netko šalje uvredljive ili ružne poruke na internetu?“ svi učenici su odgovorili „Odrasla osoba od povjerenja (roditelj, razrednik, stručni suradnik)“.
3. Na pitanje „Što je najsigurnije napraviti ako ti nepoznata osoba pošalje zahtjev za prijateljstvo ili poruku?“ većina je odgovorila „Ignorirati, odbiti ili blokirati, i po potrebi reći odrasloj osobi“, međutim dva odgovora odstupaju od očekivanog („Prihvatiti i pokušati se sprijateljiti“).
4. Na pitanje „Koja je najbolja lozinka?“ svi učenici su odgovorili „Kombinacija slova, brojeva i znakova koju samo ja znam“.
5. Na pitanje „Što bi trebao/trebala učiniti ako primiš sumnjivu poruku s poveznicom (linkom) koja traži da upišeš svoju lozinku?“ većina je odgovorila „Ne otvarati link, obrisati poruku i/ili pokazati odrasloj osobi“, dok jedan odgovor odstupa od očekivanog („Ignorirati i ostaviti poruku u sandučiću“).
6. Na pitanje „Što je cyberbullying (elektroničko nasilje)?“ svi učenici su odabrali točan odgovor „Kad netko na internetu vrijeđa, prijeti, izruguje se ili širi laži o nekome“.
7. Na pitanje „Što je najprimjerenije objavljivati na društvenim mrežama?“ svi učenici odabrali su točan odgovor („Pozitivne sadržaje, hobije i interese uz poštivanje privatnosti sebe i drugih“).
8. Na pitanje „Što je “postavka privatnosti” na profilu?“ većina učenika je odabrala točan odgovor „Mjesto gdje se podešava tko može vidjeti moje objave i podatke“ no četiri odgovora odstupaju od očekivanog („Program za sprječavanje virusa“).
9. Na pitanje „Ako ti netko pošalje fotografiju ili video druge osobe u neugodnoj situaciji i traži da to proslijediš dalje, što je ispravno učiniti?“ svi učenici su odgovorili „Ne prosljeđivati, obrisati i obavijestiti odraslu osobu“.
10. Na pitanje „Koja od navedenih RADNJI povećava sigurnost tvog uređaja?“ većina je učenika odgovorila „Redovito ažuriranje sustava i korištenje antivirusnog programa“ no i u ovom pitanju ima odstupanja obzirom na dva odgovora „Dijeljenje lozinke s najboljim prijateljem“.

Prema navedenom, radionica je polučila dobre rezultate te kroz vrednovanje potaknula učenike na provjeru naučenog, a obzirom ima odstupanja od očekivanih odgovora i nadalje ima prostora za prilagodbu materijala te provedbom dodatnih aktivnosti. Svjesni smo kako djeca danas vrlo rano dolaze u kontakt s internetom, stoga je važno i nadalje provoditi aktivnosti koje će ih osposobljavati na prepoznavanje opasnosti i rizika u korištenju interneta te načina odgovornog ponašanja u digitalnom okruženju.

Literatura:

1. Europska komisija. (2026) Dan sigurnijeg interneta. URL: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/safer-internet-day
2. HAKOM (2026). Klikni, ali pazi! Kako se zaštititi u svijetu interneta i pokretnih uređaja. URL: https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2025/dokumenti/Bros%CC%8Cura%20HAKOM%20bros%CC%8Cura%20Klikni%20ali%20pazi%20WEB.pdf?vel=5935433