Uvod
Vršnjačko nasilje predstavlja ponavljano štetno ponašanje među djecom i adolescentima koje može ostaviti duboke emocionalne, ali i fiziološke posljedice. Dan ružičastih majica simbolizira zajedničku i jasnu poruku da se takvi oblici ponašanja ne prihvaćaju u školskom okruženju. Biološka perspektiva omogućuje bolje razumijevanje načina na koji mozak i tijelo reagiraju na stresne i prijeteće situacije, a upravo to razumijevanje može doprinijeti razvoju učinkovitijih preventivnih strategija te stvaranju sigurnije i poticajnije školske klime.
Mozak i regulacija agresivnog ponašanja
Agresivno ponašanje povezano je s međudjelovanjem više moždanih struktura.
Amigdala ima ključnu ulogu u prepoznavanju prijetnje i obradi emocija poput straha i ljutnje. Kada procijeni opasnost, aktivira fiziološke mehanizme obrane. Ako je njezina aktivacija pojačana ili slabo regulirana, reakcije mogu biti impulzivne i intenzivne.
Prefrontalni korteks odgovoran je za kontrolu impulsa, planiranje i moralno prosuđivanje. Ovaj dio mozga sazrijeva tijekom adolescencije. Zbog toga je u mlađoj dobi sposobnost samoregulacije slabija, što može pridonijeti naglim reakcijama.
Neurotransmiteri, osobito serotonin, sudjeluju u regulaciji raspoloženja i impulzivnosti. Niže razine serotonina povezane su s povećanom sklonošću agresivnom ponašanju.
Važno je naglasiti da biologija ne određuje ponašanje unaprijed. Ona pruža predispozicije koje se oblikuju kroz iskustvo, odgoj i socijalno okruženje.
Stres i endokrini odgovor
Izloženost vršnjačkom nasilju aktivira hipotalamo-hipofizno-adrenalnu (HPA) os. Taj sustav regulira lučenje hormona stresa.
Kortizol omogućuje organizmu prilagodbu na kratkotrajni stres. Međutim, ako je razina dugotrajno povišena, može doći do poremećaja sna, oslabljenog imuniteta i povećanog rizika za anksioznost i depresivne simptome.
Adrenalin priprema tijelo na reakciju „bori se ili bježi“. U situacijama kroničnog nasilja takva reakcija može postati gotovo trajno stanje pripravnosti.
Dugotrajni stres može utjecati na strukture važne za učenje i pamćenje, poput hipokampusa, te narušiti emocionalnu stabilnost. Time vršnjačko nasilje postaje i javnozdravstveno pitanje.
Empatija ima biološku osnovu
Jedan od najzanimljivijih bioloških fenomena je sposobnost empatije. Empatija nije samo “lijep osjećaj”. Ona ima temelje u mozgu i hormonskim procesima.
Zrcalni neuroni aktiviraju se kad gledamo tuđe emocije i ponašanja i pomažu nam da „osjetimo“ kako se drugi osjećaju.
Hormon oksitocin potiče povjerenje i socijalnu povezanost. Istraživanja pokazuju da veće razine oksitocina mogu olakšati suradnju i smanjiti agresiju.
Povezanost bioloških koncepata s Danom ružičastih majica
Uvođenje bioloških objašnjenja u školske aktivnosti može imati nekoliko koristi:
- učenici bolje razumiju vlastite emocionalne reakcije
- razvija se svijest o posljedicama kroničnog stresa
- empatija se prikazuje kao sposobnost koja ima znanstvenu osnovu
Dan ružičastih majica može se iskoristiti za interdisciplinarni pristup. U nastavi biologije obraditi mehanizme stresa i funkciju mozga, a na satima razrednika povezati znanstveno znanje s etičkim vrijednostima.
Takav pristup smanjuje stigmatizaciju i potiče razumijevanje da se ponašanje može mijenjati kroz podršku i razvoj samoregulacije.
Zaključak
Vršnjačko nasilje ima kompleksnu biološku podlogu koja uključuje moždane strukture odgovorne za emocije, hormonske sustave stresa i neuronske mreže povezane s empatijom. Razumijevanje tih mehanizama ne opravdava nasilje, ali pomaže u razvoju učinkovitih preventivnih strategija.
Povezivanjem neurobioloških spoznaja u obilježavanje Dana ružičastih majica omogućuje dublji i znanstveno utemeljen pristup prevenciji. Time se promicanje nenasilja povezuje s brigom za cjelovit razvoj djeteta kako emocionalni tako i socijalni te biološki.
Literatura:
- Kostović, I. (ur.). (1997). Temelji neuroznanosti. Medicinska naklada.
- https://my.clevelandclinic.org/health/body/hypothalamic-pituitary-adrenal-hpa-axis (pristupljeno 22. veljače 2026.)
- https://onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.1002/ibra.12169?utm_ (pristupljeno 22. veljače 2026.)
