Suvremena nastava nastoji učenike staviti u središte učenja, potičući ih na istraživanje i povezivanje znanja iz različitih STEM područja u stvarnom okruženju. Projekt “Utjecaj biljaka na kvalitetu zraka u učionici” osmišljen je s idejom da se učionica pretvori u mali istraživački laboratorij u kojem učenici uče kroz vlastito iskustvo, mjerenje i analizu podataka. Umjesto unaprijed ponuđenih odgovora, učenicima je postavljeno pitanje iz njihova svakodnevnog okruženja: „Mogu li biljke utjecati na kvalitetu zraka i mikroklimatske uvjete prostora u kojem borave?“
Kroz projekt učenici su primjenjivali digitalne alate i tehnička rješenja u stvarnoj situaciji, prikupljali i analizirali podatke te na temelju njih donosili zaključke. Takav pristup omogućio im je da uče istražujući, razvijaju kritičko promišljanje i osvijeste kako se znanja iz različitih područja mogu povezati u rješavanju konkretnih problema.
U istraživanju je sudjelovalo 17 učenika koji su bili organizirani u funkcionalne timove prema interesima i kompetencijama. Takva organizacija omogućila je aktivno uključivanje svih sudionika i razvoj odgovornosti za dodijeljene zadatke. Učenici su organizirani u dvije skupine, Tehničko-mjernu skupinu i Analitičko-dokumentacijsku skupinu. Svaka skupina se sastojala od 3 podskupine.
Tehničko-mjerna skupina bila je zadužena za spajanje mikroupravljača i senzora, razvoj programskog koda za očitavanje podataka te održavanje mjernog sustava. Učenici su usvojili osnovne principe rada senzora, automatiziranog prikupljanja podataka i važnosti kalibracije i provjere točnosti mjerenja.
Analitičko-dokumentacijska skupina planirala je eksperimentalni postupak, raspored biljaka u prostoru, unos podataka u proračunske tablice i izradu grafičkih prikaza rezultata. Dio učenika bio je zadužen za vođenje projektnog dnevnika, fotografiranje i pripremu završne prezentacije, čime su razvijali komunikacijske i prezentacijske vještine.
Suradnja među timovima poticala je međusobno učenje, razmjenu ideja i donošenje zajedničkih zaključaka, što je učenicima pružilo iskustvo autentičnog istraživačkog rada.
Istraživanje je provedeno u dva razdoblja – prije unošenja biljaka u učionicu i nakon njihova postavljanja. Mjerenja temperature, relativne vlažnosti i kvalitete zraka provodila su se tijekom dva tjedna, tri puta dnevno, u približno jednakim vremenskim intervalima. Učenici su podatke sustavno bilježili i uspoređivali, pritom vodeći računa o okolnostima poput provjetravanja i broja prisutnih učenika.
Prikupljeni podaci obrađeni su u proračunskim tablicama te prikazani grafikonima koji su omogućili vizualnu analizu kretanja i promjena izmjerenih vrijednosti. Raspravljajući o rezultatima, učenici su uočavali razlike između dvaju razdoblja i pokušavali ih objasniti na temelju prikupljenih podataka i opažanja.
Iako cilj projekta nije bio donošenje općih znanstvenih zaključaka, učenici su stekli dragocjeno iskustvo planiranja i provedbe istraživanja, interpretacije podataka i argumentiranog iznošenja zaključaka. Posebno je značajno što su osvijestili važnost biljaka u zatvorenim prostorima te ulogu tehnologije u praćenju i unapređenju kvalitete boravka u školskom okruženju.
Zaključno, ovaj potprojekt pokazao je kako se istraživački pristup može uspješno integrirati u strukovno obrazovanje te kako učenje temeljeno na stvarnim problemima povećava motivaciju učenika i daje dublji smisao stečenim znanjima.
Pretvaranjem učionice u prostor istraživanja učenici su postali aktivni sudionici procesa učenja, razvijajući kompetencije važne za nastavak obrazovanja i odgovorno sudjelovanje u društvu.
