Umjetna inteligencija sve je prisutnija u obrazovanju, no njezina primjena u školi ne bi smjela biti sama sebi svrhom. Osobito kada govorimo o učenicima s teškoćama u učenju, važno je postaviti pitanje može li tehnologija pomoći u smanjenju prepreka koje učenicima otežavaju razumijevanje sadržaja, praćenje uputa, organizaciju rada i razvoj samostalnosti.
U Zdravstvenoj školi, Split provedeno je akcijsko istraživanje usmjereno upravo na to pitanje. Istraživanje se nije bavilo općom primjenom umjetne inteligencije u nastavi, nego je bilo usmjereno isključivo na učenike s teškoćama u učenju. U fokusu su bili učenici s ADHD-om i teškoćama izvršnih funkcija, disleksijom i diskalkulijom.
Polazište istraživanja bilo je ispitati na koji način umjetna inteligencija, uz jasno pedagoško vodstvo nastavnika, može postati podrška učeniku u učenju, razumijevanju, organizaciji rada i razvoju veće funkcionalne samostalnosti, a da pritom ne preuzima učenikovu aktivnu ulogu u procesu učenja.
Zašto smo krenuli od ulaznih anketa?
Istraživanje nije započelo odabirom UI alata, nego prikupljanjem podataka. Prije planiranja radionica i uvođenja UI alata u nastavnu praksu provedene su ulazne ankete za nastavnike, učenike i roditelje. Cilj ulazne dijagnostike bio je utvrditi početno stanje, prepoznati konkretne potrebe učenika s teškoćama u učenju te ispitati u kojim područjima nastavnici i roditelji vide najveće izazove.
U ulaznoj dijagnostici sudjelovali su nastavnici, učenici i roditelji/skrbnici. Nastavnici su procjenjivali vlastitu sigurnost u radu s učenicima s teškoćama, dosadašnje iskustvo s digitalnim i UI alatima te područja u kojima im je potrebna dodatna stručna podrška.
Učenici su opisivali vlastito iskustvo učenja, prepreke s kojima se susreću, osjećaj preopterećenosti, motivaciju i oblike podrške koji im najviše pomažu. Roditelji su dali uvid u funkcioniranje učenika izvan učionice, osobito u području organizacije učenja, motivacije, razumijevanja sadržaja i pripreme za provjere znanja.
Rezultati ulaznih anketa pokazali su da učenici s teškoćama u učenju trebaju jasnije, kraće i strukturiranije nastavne materijale. Posebno su se istaknule poteškoće povezane s dugim tekstovima, složenim uputama, organizacijom vremena, strahom tijekom provjera znanja, razumijevanjem stručnih pojmova i osjećajem preopterećenosti školskim obvezama. Učenici su navodili da im najviše pomažu kratke i jasne upute, zadaci podijeljeni u manje korake, vizualni prikazi, sheme, dodatna objašnjenja, primjeri riješenih zadataka i mogućnost ponavljanja sadržaja vlastitim tempom. Takvi odgovori usmjerili su daljnje aktivnosti istraživanja prema stvaranju pristupačnijih i bolje strukturiranih nastavnih materijala.
S druge strane, nastavnici su pokazali spremnost za primjenu novih pristupa, ali su istodobno istaknuli potrebu za konkretnim primjerima, edukacijama i jasnim smjernicama. U radu s učenicima s teškoćama često se susreću s izazovima kao što su nedostatak vremena za prilagodbu materijala, potreba za individualiziranim pristupom i teškoće u osmišljavanju različitih razina zadataka za učenike različitih potreba.
Roditelji su u svojim odgovorima potvrdili da učenicima dodatnu teškoću predstavljaju organizacija učenja, priprema za provjere znanja, razumijevanje složenih sadržaja i održavanje pažnje. Pritom su izrazili podršku korištenju digitalnih i UI alata ako oni učeniku pomažu u učenju i ne zamjenjuju njegov vlastiti rad.
Od rezultata anketa prema ciljanim radionicama
Na temelju rezultata ulaznih anketa oblikovan je ciklus smislenih i ciljanih radionica za nastavnike. Radionice nisu bile zamišljene kao općenito upoznavanje s umjetnom inteligencijom, nego kao praktična stručna podrška nastavnicima u radu s učenicima s teškoćama u učenju. U ciklusu radionica aktivno je sudjelovalo 20 nastavnika, a ukupno je provedeno 16 sati edukacije.
Radionice su bile usmjerene na primjenu UI alata u nastavi, s posebnim naglaskom na inkluziju, prilagodbu nastavnih sadržaja i izradu materijala koji učenicima olakšavaju učenje. Nastavnici su tijekom radionica istraživali kako UI alati mogu pomoći u:
- pojednostavljivanju složenih tekstova,
- izradi jasnih i kratkih uputa,
- razlaganju zadataka na manje korake,
- pripremi višerazinskih nastavnih materijala,
- izradi sažetaka i ključnih pojmova,
- oblikovanju dodatnih objašnjenja,
- pripremi vizualnih i jezičnih potpora,
- planiranju aktivnosti koje smanjuju kognitivno opterećenje učenika.
Poseban naglasak stavljen je na pedagošku i etičku odgovornost. Nastavnici su raspravljali o tome koje se informacije ne smiju unositi u UI alate, kako zaštititi osobne podatke učenika, kako provjeriti točnost UI generiranog sadržaja i kako osigurati da umjetna inteligencija ostane pomoćno sredstvo, a ne zamjena za učenikov trud ili nastavnikovu stručnu procjenu. Korišteni su alati poput Diffita, MagicSchool AI-ja, ChatGPT-a, Microsoft Copilota, Brisk Teachinga i NotebookLM-a. Svaki alat promatran je kroz konkretno pedagoško pitanje Može li pomoći učeniku s teškoćama u učenju da lakše razumije sadržaj, prati upute, organizira rad ili postupno postane samostalniji?
UI kao podrška učenju učenika s teškoćama
Tijekom provedbe istraživanja UI alati nisu se koristili kako bi učenik izbjegao učenje, nego kako bi mu se omogućio pristupačniji put do razumijevanja. Drugim riječima, UI se primjenjivao kao podrška učenju.
Kod učenika s disleksijom UI alati korišteni su za pojednostavljivanje i skraćivanje tekstova, izdvajanje ključnih pojmova, oblikovanje jasnijih rečenica, izradu sažetaka i prilagodbu jezične složenosti nastavnih materijala. Time se učenicima olakšavao pristup sadržaju, bez snižavanja očekivanih ishoda učenja.
Kod učenika s diskalkulijom naglasak je bio na razlaganju postupaka, prikazu rješavanja zadataka korak po korak, izradi dodatnih primjera i povezivanju matematičkih postupaka s konkretnim situacijama. UI alati koristili su se kao podrška razumijevanju procesa, a ne kao alat za davanje gotovih rješenja.
Kod učenika s ADHD-om i teškoćama izvršnih funkcija osobito su korisni bili planovi rada, kratke upute, podsjetnici, razbijanje većih zadataka u manje cjeline i jasna struktura aktivnosti. Takve prilagodbe pomagale su učenicima u planiranju, organizaciji, održavanju pažnje i završavanju zadataka. U svim slučajevima nastavnik je ostao ključna osoba u procesu. UI je pomagao u pripremi materijala i oblikovanju podrške, ali je nastavnik procjenjivao što je primjereno, točno, etički prihvatljivo i korisno za konkretnog učenika.
Uloga univerzalnog dizajna za učenje
Istraživanje je bilo utemeljeno na načelima univerzalnog dizajna za učenje. To znači da se nastojalo učenicima ponuditi više načina pristupa sadržaju, više oblika podrške i više mogućnosti za pokazivanje razumijevanja. Umjesto jedinstvenog pristupa za sve učenike, nastavnici su uz pomoć UI alata oblikovali materijale koji su bili jasniji, pregledniji i bolje prilagođeni različitim teškoćama u učenju. Time se nije smanjivala zahtjevnost nastave, nego se učenicima omogućavao pristupačniji put do istih ili prilagođenih obrazovnih ishoda.
Posebno se važnim pokazalo smanjenje kognitivnog opterećenja. Kada učenik ne mora istodobno ulagati velik napor u razumijevanje upute, čitanje zahtjevnog teksta i organizaciju vlastitog rada, ostaje mu više prostora za razumijevanje samog nastavnog sadržaja.
Završni osvrti i vidljiv napredak
Nakon provedbe radionica i primjene UI alata u nastavi prikupljeni su završni osvrti učenika, nastavnika i roditelja. Završni nalazi pokazuju vidljiv napredak u svim promatranim područjima: razumijevanju nastavnih sadržaja, jasnoći uputa, organizaciji učenja, motivaciji, samostalnosti učenika i sigurnosti nastavnika u izradi prilagodbi.
Učenici su u završnim osvrtima isticali da im je lakše učiti kada su zadaci jasnije podijeljeni, kada imaju kratke upute i kada mogu dobiti dodatno objašnjenje. Posebno je važan osjećaj koji se pojavljivao u učeničkim refleksijama: “Mogu sam“. Ta izjava pokazuje da podrška nije dovela do pasivnosti, nego do jačanja osjećaja kontrole nad vlastitim učenjem.
Nastavnici su naglasili da im je primjena UI alata olakšala pripremu prilagođenih nastavnih materijala. Istaknuli su da su brže i učinkovitije izrađivali različite verzije zadataka, jasnije upute, sažetke, dodatna objašnjenja i materijale koji učenicima pomažu u razumijevanju sadržaja. Završni osvrti nastavnika upućuju i na veću profesionalnu sigurnost u korištenju UI alata u inkluzivnom radu s učenicima s teškoćama u učenju.
Roditelji su u završnoj interpretaciji prepoznali važnost jasne komunikacije škole i transparentnog objašnjenja svrhe korištenja UI alata. Njihovo povjerenje raste kada je jasno da se UI koristi za podršku učenju, organizaciji i razumijevanju, a ne za zamjenu učenikova rada.
Što smo naučili?
Ovo akcijsko istraživanje pokazalo je da se primjena UI alata u radu s učenicima s teškoćama u učenju ne može temeljiti na spontanom isprobavanju alata. Potrebno je krenuti od stvarnih potreba učenika, zatim planirati ciljanu edukaciju nastavnika i tek nakon toga uvoditi alate u nastavnu praksu.
Najvažniji zaključak jest da UI ima smisla onda kada pomaže ukloniti konkretnu prepreku u učenju. Za neke učenike ta je prepreka predug tekst, za neke nejasna uputa, za neke organizacija vremena, a za neke teškoća u razumijevanju postupka ili zadržavanju pažnje.
Kod nastavnika je vidljiv napredak u sigurnosti i spremnosti za korištenje UI alata u pripremi prilagođenih materijala. Kod učenika je vidljiv napredak u razumijevanju sadržaja, organizaciji rada, motivaciji i osjećaju samostalnosti. Kod roditelja je vidljivo veće povjerenje kada su ciljevi i način korištenja UI alata jasno objašnjeni.
Uvrštavanje rezultata u razvojni i akcijski plan škole
Važan ishod istraživanja jest činjenica da rezultati, preporuke i smjernice proizašle iz projekta nisu ostali na razini pojedinačne nastavne inicijative. Uvršteni su u razvojni i akcijski plan škole, čime je sustavna podrška učenicima s teškoćama u učenju prepoznata kao jedan od važnih smjerova daljnjeg razvoja škole. Time je primjena UI alata u radu s učenicima s teškoćama u učenju postala dio šireg školskog planiranja.
Naglasak je stavljen na razvoj digitalnih kompetencija nastavnika, izradu pristupačnijih nastavnih materijala, jačanje inkluzivne prakse i odgovornu primjenu umjetne inteligencije u obrazovnom procesu. Na taj način istraživanje je preraslo okvir jednokratne aktivnosti i postalo temelj za daljnje stručno usavršavanje, razvoj školskih smjernica i sustavniju podršku učenicima kojima su prilagodbe i jasna struktura učenja posebno važne.
Smjernice za daljnju praksu
Na temelju provedenog akcijskog istraživanja oblikovane su smjernice koje mogu poslužiti kao temelj za daljnju primjenu umjetne inteligencije u radu s učenicima s teškoćama u učenju. Primjena UI alata treba uvijek polaziti od konkretne potrebe učenika, a ne od same tehnologije. Alat se ne odabire zato što je nov ili atraktivan, nego zato što može pomoći učeniku u razumijevanju nastavnog sadržaja, praćenju uputa, organizaciji rada ili postupnom izvršavanju zadatka.
Za učinkovitu primjenu UI alata nastavnicima su potrebne ciljane edukacije povezane sa stvarnim nastavnim situacijama. Opće edukacije o umjetnoj inteligenciji nisu dovoljne ako se ne povezuju s primjerima iz učionice, konkretnim teškoćama u učenju i načinima izrade pristupačnijih nastavnih materijala. UI generirani materijali trebaju se uvijek provjeriti, prilagoditi i pedagoški vrednovati prije uporabe u nastavi. Nastavnik ostaje odgovoran za točnost, primjerenost, jasnoću i svrhovitost svakog nastavnog materijala, bez obzira na to kojim je alatom izrađen.
Posebno je važno jasno definirati etička pravila uporabe UI alata. U UI alate ne smiju se unositi osobni podaci učenika, dijagnoze, nalazi, rješenja ni informacije koje bi mogle dovesti do identifikacije učenika. Umjetna inteligencija može biti podrška učenju samo ako se koristi odgovorno, sigurno i u skladu s pravilima zaštite podataka. Istraživanje je pokazalo da učenicima s teškoćama u učenju najviše pomažu konkretne, jasne i dosljedne prilagodbe: kraći i pregledniji tekstovi, jednostavne upute, zadaci razloženi u korake, vizualne potpore, dodatna objašnjenja i mogućnost ponavljanja sadržaja vlastitim tempom. Takve prilagodbe ne smanjuju očekivanja od učenika, nego im omogućuju pristupačniji put prema razumijevanju, aktivnijem sudjelovanju i većoj samostalnosti u učenju.
Zaključak
Akcijsko istraživanje provedeno u Zdravstvenoj školi pokazalo je da umjetna inteligencija može biti korisna podrška učenicima s teškoćama u učenju ako se uvodi promišljeno, postupno i pedagoški odgovorno. Ključ uspjeha nije bio u samim alatima, nego u procesu. Najprije su provedene ulazne ankete kako bi se utvrdile stvarne potrebe učenika, nastavnika i roditelja. Zatim su oblikovane ciljane radionice za nastavnike, provedeno je 16 sati edukacija, a nakon toga su UI alati primijenjeni u nastavi kao podrška učenju.
Vidljiv napredak u svim područjima potvrđuje da UI može pomoći nastavnicima u izradi kvalitetnijih prilagodbi, učenicima u razumijevanju i organizaciji učenja te roditeljima u boljem razumijevanju procesa podrške.
Najvažniji zaključak istraživanja jest da umjetna inteligencija ne zamjenjuje nastavnika, učenika ni proces učenja. Njezina je vrijednost u tome što može pomoći učeniku da jasnije razumije zadatak, nastavniku da učinkovitije oblikuje podršku i školi da sustavnije odgovori na potrebe učenika s teškoćama u učenju. Cjelovit prikaz akcijskog istraživanja, s opisom provedbenih faza, primjera dobre prakse i zaključnih smjernica, dostupan je na poveznici.
